Prema najnovijim podacima analitičke tvrtke Cirium, irski niskotarifni div Ryanair u potpunosti je prestao letjeti prema 19 zračnih luka u posljednjih petnaest mjeseci. Ovi aerodromi, rasprostranjeni u dvanaest zemalja, više se ne nalaze na mapi Ryanairovih destinacija, što predstavlja jedno od najznačajnijih restrukturiranja mreže posljednjih godina. Iako ukupno smanjenje prosječnog dnevnog broja letova na razini cijele kompanije iznosi tek oko jedan posto, s 3.431 na 3.397, za pogođene regionalne zračne luke i njihove putnike ovaj potez predstavlja golem udarac. Popis obuhvaća isključivo one zračne luke s kojima je prekinuta svaka suradnja, ne uključujući brojne druge destinacije gdje je samo smanjen broj letova ili kapacitet. Među pogođenim zračnim lukama nalaze se one u Danskoj, Portugalu, Njemačkoj i Francuskoj, no više od četvrtine svih ugašenih odredišta nalazi se u Španjolskoj, koja je podnijela najveći teret Ryanairovih rezova.

rekordna dobit

Šef Ryanaira: Nafta na 150 dolara uništit će konkurenciju, a mi ćemo na tome zaraditi

Španjolska se našla u epicentru ovih promjena, gdje Ryanair više ne slijeće na čak pet aerodroma: Asturias, Jerez, Tenerife North, Valladolid i Vigo. Uz to, zatvorena je i baza u Santiago de Composteli. Odluka, tvrde iz kompanije, nije motivirana padom potražnje putnika, već vanjskim čimbenicima. Ryanair je još u listopadu 2025. najavio ukidanje 1,2 milijuna sjedala diljem regionalne Španjolske za ljetnu sezonu 2026., a kao glavnog krivca imenovao je operatera španjolskih zračnih luka Aena. Prema riječima izvršnog direktora Michaela O’Learyja, Aena je umjesto smanjenja naknada na manje korištenim regionalnim zračnim lukama odlučila podići ih za sedam posto, što je najveći porast u više od desetljeća. O’Leary je optužio španjolsku vladu da ne potiče regionalni turizam i radna mjesta, već štiti monopol Aene, dodajući da će dio kapaciteta preusmjeriti na veće španjolske zračne luke, ali uglavnom “prema konkurentskim zračnim lukama s nižim troškovima u Italiji, Maroku, Hrvatskoj, Švedskoj i Mađarskoj“.

Sličan scenarij odigrao se i u drugim dijelovima Europe. U Njemačkoj je Ryanair ukinuo 24 linije za zimsku sezonu, što je rezultiralo smanjenjem od 800.000 sjedala, a pogođene su zračne luke poput Berlina, Hamburga i Kölna. Kompanija je potvrdila da zračne luke u Dortmundu, Dresdenu i Leipzigu do daljnjega ostaju zatvorene za njihove operacije, ponovno okrivljujući visoke zrakoplovne poreze. U Francuskoj je ukinuto 25 linija, što je smanjilo kapacitet za otprilike 750.000 sjedala, a letovi za Brive i Strasbourg ostaju obustavljeni. Portugal je također pretrpio značajan gubitak jer Ryanair od ožujka 2026. ukida svih šest ruta prema Azorskim otocima, što će utjecati na oko 400.000 putnika godišnje. U Belgiji se planira ukidanje dvadesetak ruta i milijun sjedala iz Bruxellesa i Charleroija za zimsku sezonu 2026./2027. kao odgovor na najavljeno povećanje poreza.

Iza ovih drastičnih odluka stoji jasna poslovna strategija. Ryanair ne odustaje od Europe, već provodi optimizaciju mreže, prebacujući svoje zrakoplove i kapacitete na tržišta gdje vladine politike i aerodromske naknade idu u prilog njihovom niskotarifnom modelu poslovanja. U gotovo svakoj objavi o rezovima, kompanija je naglasila da će se zrakoplovi premjestiti prema jeftinijim odredištima i dalje od zračnih luka s rastućim pristojbama i porezima. S druge strane, vlade i operateri zračnih luka tvrde da Ryanair koristi ukidanje linija kao taktiku pritiska kako bi ishodio povoljnije uvjete, ističući da se ultra-niskotarifni model uvelike oslanja na javnu infrastrukturu. U konačnici, cijenu ove igre moći između Ryanaira i europskih vlasti mogli bi platiti putnici, osobito oni u manjim, regionalnim središtima koji ostaju s manje izravnih veza i potencijalno višim cijenama karata.

Preusmjeravanje kapaciteta i novi fokus

Dok se s jedne strane mreža smanjuje, na drugoj se događa ekspanzija. Kao jasan pokazatelj strateškog preusmjeravanja, Ryanair je istovremeno s objavom rezova najavio da će povećati kapacitete i povezanost iz svojih poljskih baza u Varšavi. U zračnoj luci Chopin (WAW) dodaje se sedam novih linija, uključujući destinacije poput Barija, Bologne i Liverpoola, čime se mreža s te lokacije povećava na 16 ruta uz očekivani rast prometa od preko 50 posto. U zračnoj luci Modlin (WMI), tvrtka će bazirati dva dodatna zrakoplova Boeing 737, podižući ukupan broj na osam. To će omogućiti pokretanje pet novih linija, među kojima su Bratislava, Bristol, Manchester, Shannon i Zagreb. Očekuje se da će ovo povećanje operacija udvostručiti promet putnika na 3,2 milijuna godišnje i stvoriti više od 2.500 lokalnih radnih mjesta, potvrđujući tezu da se kapaciteti sele tamo gdje su uvjeti poslovanja povoljniji. Slično tome, nisu sva povlačenja bila popraćena glasnim priopćenjima; zračne luke u Danskoj (Aalborg, Billund), Finskoj (Lappeenranta) i Švedskoj (Örebro) tiho su nestale iz rasporeda, dok je obustava letova za Tel Aviv pripisana problemima s dobivanjem slotova u niskotarifnom terminalu, a ne troškovima.

_{* uz korištenje AI-ja}