London je ponovno postao vodeće europsko tehnološko središte, prestigavši Pariz zahvaljujući većim ulaganjima u umjetnu inteligenciju i inovacije, dok je Zagreb osigurao poziciju među “svjetskim zvijezdama u usponu”, pokazalo je istraživanje tvrtke Dealroom.

IZMJENE

Vlada uvodi novi porez, evo što sve trebate znati

Povratak Londona na vrh potaknut je snažnijim ulaganjima rizičnog kapitala i kontinuiranim trendom kreiranja jednoroga, startupa procijenjenih na više od milijardu dolara.

Londonske tehnološke kompanije prošle su godine prikupile 17,7 milijardi dolara ulaganja, a grad je dom za 138 tvrtki sa statusom jednoroga, među kojima su Wayve, Granola, OLIX i ElevenLabs, pokazalo je istraživanje Global Tech Ecosystem Index 2026 .

Na globalnoj ljestvici London zauzima četvrto mjesto, iza područja Bay Area u Kaliforniji, New Yorka i Bostona.

Povratak Londona na prvo mjesto u Europi odražava zrelost i otpornost britanskog tehnološkog ekosustava, kaže osnivač i izvršni direktor Dealroom.co-a Yoram Wijngaarde.

“Grad i dalje privlači globalna ulaganja i kolijevka je kompanijama od međunarodnog značenja u područjima umjetne inteligencije, financijske tehnologije i biotehnologije”, rekao je Wijngaarde.

Među europskim gradovima u globalnih 20 nalaze se još Pariz i Stockholm, na osmom, odnosno na 19. mjestu.

Berlin je zauzeo 22. mjesto, a München 24. Glavni grad Bavarske profitirao je od rasta europskog obrambenog tehnološkog sektora, pa su tako kompanije poput Helsinga i ARX Roboticsa prikupile 763 milijuna dolara kapitala.

Nova valuta

Nova industrijska revolucija ne događa se u proizvodnji – nego u električnoj energiji

Ne plaćaju nego upravljaju

Energetska igra se promijenila – a neki su već nekoliko poteza ispred

Zagreb je pak zauzeo 11. mjesto na globalnoj “Rising Stars” ljestvici najbrže rastućih tehnoloških ekosustava, koju predvode indijski Mumbai i kineski Hefei. U Europi plasirao se na 3. mjesto, iza Istanbula i Kijeva, pokazuje istraživanje.

Dealroom.co, globalna platforma za analizu tehnološkog sektora koju koriste fondovi rizičnog kapitala, kompanije i vlade, temelji indeks na kriterijima poput ulaganja rizičnog kapitala, stvaranja vrijednosti kompanija, broja ‘jednoroga’, dinamike razvoja ekosustava i povezanosti sa sveučilištima.