Dok rat u Iranu i prekid prometa kroz Hormuški tjesnac stvaraju globalnu nesigurnost, Turska koristi trenutak i radikalnim poreznim olakšicama pokušava privući strani kapital i pozicionirati Istanbul kao novu financijsku prijestolnicu, konkurentnu Zaljevu, piše Klix.
U 2025. godini Turska je privukla 13,1 milijardu dolara izravnih stranih ulaganja – porast od 12,2 posto u odnosu na prethodnu godinu. Pozitivan trend nastavljen je i u prvom mjesecu 2026. s priljevom od 716 milijuna dolara.
20 godina bez poreza na inozemne prihode, nasljedstvo na 1 posto
Središnji dio nove turske strategije je Zakon br. 7582, usvojen u svibnju 2026., koji uvodi niz radikalnih poreznih olakšica. Zakon je namijenjen osobama i tvrtkama koje u posljednje tri godine nisu bile prijavljene kao porezni obveznici u Turskoj.
Najatraktivnija mjera jest dvadesetogodišnje oslobođenje od poreza na dohodak za sve prihode ostvarene u inozemstvu – za nove porezne rezidente koji svoju imovinu registriraju u Turskoj do 31. srpnja 2027. Porezna stopa na nasljedstva i darove bit će snižena na samo jedan posto – drastično smanjenje u usporedbi s dosadašnjim stopama od 1 do 30 posto.
Zakon uključuje i amnestiju za dosad neprijavljenu domaću imovinu koja se pod određenim uvjetima može prijaviti bez kazne.
Izvoznici plaćaju 9 posto poreza na dobit, IFC bez poreza 20 godina
Porez na dobit za proizvođače-izvoznike snižava se s 25 na 9 posto, a za ostale izvoznike na 14 posto. Poseban fokus stavljen je na Istanbulski financijski centar (IFC) – tvrtke sa sjedištem u IFC-u dobit će potpuno oslobođenje od poreza na dobit ostvarenu međunarodnom trgovinom, a globalne korporacije koje tamo premjeste regionalna sjedišta trebale bi dvadeset godina biti oslobođene poreza.
Erdogan je izjavio da Turska više nije samo most između istoka i zapada: „Turska je otok stabilnosti i na dobrom putu da postane jedan od novih polova moći u multipolarnom svijetu.”
Stručnjaci: „Očajničke mjere” i vrata za pranje novca
Unatoč optimizmu vlade, porezni stručnjaci poput Emrea Sirina izražavaju duboke sumnje. „To je samo pokušaj dolaska do svježeg novca. Više nema novca ni resursa koji se mogu iscrpiti“, kazao je istanbulski ekonomist.
Kritičari upozoravaju da se kod ovih mjera podrijetlo kapitala provjerava samo ograničeno, čime se otvaraju vrata kriminalnim novčanim tokovima.
Ekonomist Sinan Alcin smatra da je Istanbul kao zamjena za Dubai malo vjerojatan scenarij. „Kako bi privukla velike investicije, Turska mora ojačati povjerenje u pravnu državu i ostvariti napredak u pitanjima slobode medija”, rekao je.
Turska je već godinama u ekonomskoj krizi – inflacija je u svibnju 2024. privremeno premašila čak 75 posto, a neovisna istraživačka grupa ENAG procjenjuje da stvarne stope inflacije i dalje daleko nadmašuju službene podatke.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu