Bivši ministar gospodarstva Radimir Čačić gostovao je u emisiji N1, a glavna tema bila je inflacija u Hrvatskoj i najavljene antiinflacijske mjere.
Čačić kaže kako su se „svi planovi do sada svodili na jednu dobru mjeru — stabilnost cijena energenata, primarno struje i plina. Poanta je u stabilnosti — da država ovdje vrši svoju ulogu, i može je vršiti jer ima HEP u rukama. To je bila jako dobra mjera.”
No, sve ostalo je, prema Čačiću, bila drugačija priča: „Sve ostalo su bile gole demagoške floskule. Mi nismo napravili ništa. I to bi bilo još jako dobro da nismo napravili ništa — ne, napravili smo ogromne štete.”
„40 posto uvozimo, sve ostalo smo si krivi sami”
Govoreći o takozvanoj uvezenoj inflaciji, Čačić kaže: „Ako smo mi na 5,5 posto, a Europa na 2,5 posto — Njemačka upola, Francuska upola — naravno da je u takvoj situaciji jasno koliko uvozimo. 40 posto uvozimo, sve ostalo smo si krivi sami.“
Po Čačićevim riječima, razlog je jasan: „Hrvatska Vlada je odlučila dobiti izbore. I u trenutku kad je to odlučila, snažno je upumpala u javni sektor novac za plaće i sve ostale beneficije. Imamo ogroman državni aparat, postao je jako skup.”
Hrvatska ima 30 posto više ljudi u javnom sektoru nego što to prosječno ima Europa te za plaće države izdvaja 13 posto BDP-a, dok Europa izdvaja 10 posto. Za umirovljenike pak Hrvatska izdvaja 10 posto, a Europa 13 posto.
„Za najugroženije smo niži od Europe, a za javni sektor smo viši. Naravno da to diže inflaciju.“
Kao primjer daje policiju: u Hrvatskoj je 45 posto ukupnog zapošljavanja u policiji administrativno osoblje, u Europi svega 22 posto. Hrvatska ima i najviše sudaca u Europi — 42,4 na 100.000 stanovnika, Europa 22.
„Sustav ne funkcionira i u tome je odgovornost vlade apsolutno neupitna. Došli smo pred provaliju, i onda smo učinili snažan korak unaprijed”, dodaje Čačić.
Tri mjere koje Vlada mora donijeti
Govoreći o antiinflacijskim mjerama, Čačić ističe tri ključna segmenta:
Prvo, zaustavljanje rasta plaća u javnom sektoru — „zaustaviti svaki rast plaća tamo gdje ga zaustaviti može, posebno u javnom sektoru i javnim tvrtkama”.
Drugo, restriktivna kreditna politika kroz HNB — „povećati potrebni kapital za kreditiranje, limitirati kredite za stanovništvo ili za stambenu izgradnju. Mogu i moraju to napraviti.”
Treće, zaustavljanje apartmanizacije kroz porezni sustav — „što je politički nepopularno, ali je važno. Dodatno ozbiljno zaustaviti apartmanizaciju kroz pojačana porezna opterećenja na ležaj.”
„Treća stvar nije tako jednostavna, ali sigurno je važna”, naglašava Čačić.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu