Nekadašnji vojni tunel ispod Tvrđave sv. Ivana uskoro će postati prostor svjetla, zvuka i suvremene umjetnosti. Transformacija šibenskog tunela dio je europskog projekta kojim se baština regije izgrađena u obrambene svrhe pokušava pretvoriti u novu mrežu održivog i uključivog kulturnog turizma.

Europski projekt vrijedan više od 2,24 milijuna eura, koji povezuje Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu te Crnu Goru kroz obnovu i novu interpretaciju fortifikacijske baštine, na prvi pogled djeluje kao još jedan u nizu europskih programa za kulturnu infrastrukturu. No, iza projekta GIFTSnet Network for Green and Inclusive Fortified Tourism Solutions krije se mnogo šira priča: pokušaj da tvrđave, nekada simboli obrane i zatvorenosti, postanu prostori održivosti, uključivosti i suvremenog kulturnog života.

Projekt se provodi od rujna 2024. do ožujka 2027. godine kroz program ‘Interreg IPA Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2021. – 2027.’, a vodeći partner je Tvrđava kulture Šibenik. Uz Šibenik u projektu sudjeluju Karlovac, Banja Luka, Muzej Hercegovine Trebinje te općine Bar i Ulcinj. Cilj nije samo obnova pojedinih lokaliteta, nego razvoj održivog i uključivog kulturnog turizma kroz ulaganja u kulturnu baštinu, edukaciju i povezivanje lokalnih zajednica.

Praćenje okolišnih uvjeta

Najvidljiviji dio projekta trenutačno se odvija upravo u Šibeniku. Na tvrđavama sv. Mihovila i Barone postavljeni su pametni spremnici za odvojeno prikupljanje otpada, dok je na kampusu Tvrđave sv. Ivana instaliran pametni biokomposter. Uz to, postavljena je oprema za praćenje kvalitete zraka i razine buke, čime se prvi put sustavno prate okolišni uvjeti na šibenskim tvrđavama. Vrijednost te opreme iznosi gotovo 131 tisuću eura, a cilj je razvijanje održivijih modela upravljanja kulturnom baštinom.

“U 2026. održivost više nije dodatna tema, nego okvir kroz koji se promišlja gotovo svaki segment života, tako je i u kulturi važno govoriti o održivosti vrlo konkretno – kroz programe, organizaciju događanja, edukaciju, uključivanje lokalnih dionika i odgovoran odnos prema prostoru”, izjavila je Gorana Barišić Bačelić, ravnateljica u Tvrđavi kulture Šibenik.

Barišić Bačelić naglasila je kako je projekt GIFTSnet dao okvir da održivost ne ostane samo tema, nego da postane dio pripreme, provedbe i razvoja manifestacije.

“Zato smo s organizatorima radili vrlo konkretno: održane su radionice o održivosti, izrađene su smjernice i pomoćni materijali, a razvijena je i strategija brendiranja manifestacije. Sve to organizatorima služi kao podrška u osmišljavanju programa koji su zeleniji, uključiviji i povezaniji s lokalnom zajednicom”, kazala je Barišić Bačelić.

Nova pravila kapitala

Budućnost neće pripasti najzelenijima, nego najpametnijima

Nova generacija

U eri umjetne inteligencije raste potražnja za cyber stručnjacima

Jedan od najzanimljivijih zahvata krije se unutar same Tvrđave sv. Ivana. Kroz projekt se uređuje tunel iz Drugog svjetskog rata dug oko 70 metara, za koji su predviđeni statička sanacija, nova rasvjeta, sigurnosni sustavi i unutarnje uređenje. Investicija vrijedna više od 300 tisuća eura trebala bi taj prostor pretvoriti u novu kulturnu atrakciju, ali ne kroz klasični muzejski postav. Planirana interpretacija temelji se na svjetlu i zvuku, a za njezinu realizaciju odabran je hrvatski multimedijalni umjetnik Ivan Marušić Klif.

Razumjeti važnost

“Tvrđave i baštinski lokaliteti imaju smisla samo ako ih ljudi koriste i prepoznaju kao dio vlastitog prostora. Zato nam je važno da se u programe uključuju lokalni dionici, udruge, škole, umjetnici i građani ne samo kao publika, nego kao oni koji mogu doprinijeti sadržaju i životu tih prostora. S druge strane kroz ovakve programe otvaramo teme o kojima kao društvo moramo stalno razgovarati: održivost, inkluziju, odgovorno korištenje prostora te odnos prema okolišu i zajednici. Kultura tu ima važnu ulogu jer može te teme približiti ljudima na razumljiv i iskustven način, kroz radionicu, šetnju, predstavu, razgovor ili susret na samom lokalitetu”, kazala je ravnateljica Tvrđave kulture Šibenik i dodala: “Dugoročno bismo voljeli da posjetitelji s lokaliteta ne odu samo s lijepim dojmom, nego i s boljim razumijevanjem zašto je baštinu važno čuvati, otvarati i koristiti odgovorno. Kod lokalne zajednice željeli bismo potaknuti osjećaj da su ti prostori njihovi, da ih vrijedi čuvati, koristiti i razvijati.”

Tvrđave više nisu zamišljene samo kao obnovljeni spomenici koje treba konzervirati, nego kao aktivni javni prostori u kojima se susreću kultura, turizam, tehnologija i održivost. Upravo je održivost jedna od ključnih riječi projekta GIFTSnet. Važan dio aktivnosti odnosi se na edukaciju organizatora kulturnih događanja i upravitelja baštinskih lokaliteta.

Tijekom 2025. i 2026. godine na Tvrđavi sv. Ivana održane su dvije trodnevne radionice posvećene održivom upravljanju događajima i turističkim destinacijama, zelenoj javnoj nabavi, energetskoj učinkovitosti i mjerenju ugljičnog otiska u kulturnim institucijama. Radionice je vodila Laura Orlić iz Artivist Company, a okupile su sudionike iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore.

Poseban naglasak stavljen je na praktične modele organizacije kulturnih događanja koji smanjuju negativan utjecaj na okoliš i uključuju lokalnu zajednicu. Kao primjer dobre prakse analizirana je manifestacija ‘Night of Fortresses Goes Green’, odnosno ‘Noć tvrđava postaje zelena’. Sudjelovali su i organizatori manifestacije Noć tvrđava iz drugih gradova i država, čime je omogućeno širenje iskustava i održivih modela upravljanja prema širem krugu kulturnih lokaliteta.

“Tijekom pripreme Noći tvrđava uvijek se vidi koliko su lokaliteti različiti, a izazovi slični. Netko program organizira na velikoj obnovljenoj tvrđavi, netko na lokalitetu koji tek treba ponovno približiti javnosti, netko uključuje škole, netko udruge, netko volontere ili lokalne umjetnike. Upravo ta raznolikost daje manifestaciji posebnu vrijednost.

Često se dogodi da ideja koja nastane na jednom mjestu potakne drugog organizatora da nešto slično prilagodi svom prostoru. To je možda najljepši dio suradnje, osjećaj da ne radimo paralelno svatko za sebe, nego da kroz zajedničku manifestaciju nastaje mreža ljudi koji jedni drugima mogu biti podrška”, kazala je Barišić Bačelić.