Energetski šok izazvan ratom SAD-a i Izraela protiv Irana ponovno je otvorio pitanje strukturne ranjivosti europskog gospodarstva na poremećaje na energetskim tržištima. Najnovija prognoza Europske komisije pokazuje da rast cijena nafte i plina više nije samo inflatorni problem, nego faktor koji istodobno usporava gospodarski rast, slabi osobnu potrošnju, odgađa investicije i povećava oprez kompanija.

Europska komisija sada očekuje rast gospodarstva EU-a od 1,1 posto, umjesto ranije prognoziranih 1,4 posto, dok je projekcija za europodručje spuštena na 0,9 posto. Pritom se scenarij postupnog oporavka u 2027. i dalje temelji na pretpostavci smirivanja napetosti na Bliskom istoku i postupne normalizacije opskrbe energentima.

Najveći rizik pritom ostaje trajanje energetske nestabilnosti. Za razliku od šoka 2022., aktualni dolazi u trenutku kada europska industrija već posluje pod pritiskom slabije globalne potražnje, visokih troškova financiranja i usporavanja svjetske trgovine. Rast cijena energije zato dodatno slabi konkurentnost kompanija, osobito u sektorima snažno vezanima uz transport i logistiku.

Prema procjeni Komisije, među prvima će biti pogođeni poljoprivreda, promet i distribucija, sektori u kojima energija čini velik dio ukupnih troškova poslovanja. Rast cijena goriva i transporta potom se prelijeva na industriju, trgovinu i uslužni sektor kroz više ulazne troškove i slabiju potražnju.

Posljedice su već vidljive u novim inflacijskim projekcijama. Komisija očekuje da će inflacija u EU-u ove godine dosegnuti 3,1 posto, čak jedan postotni bod više nego u prethodnim prognozama. Nakon razdoblja postupnog smirivanja cijena, energenti su ponovno postali glavni pokretač inflacije, što dodatno nagriza realne dohotke i komplicira posao središnjim bankama.

Istodobno slabi i povjerenje potrošača, koje je palo na najnižu razinu u posljednjih 40 mjeseci. Kućanstva odgađaju veće kupnje i smanjuju potrošnju zbog straha od novih poskupljenja i pogoršanja situacije na tržištu rada. To dodatno zabrinjava europske institucije jer je osobna potrošnja posljednjih godina bila jedan od ključnih oslonaca gospodarskog rasta.

Komisija upozorava da su zemlje srednje i istočne Europe posebno osjetljive na energetski šok jer kućanstva veći dio prihoda izdvajaju za energiju i grijanje. U takvim okolnostima rast cijena energenata brže se prelijeva na pad raspoloživog dohotka i slabljenje potrošnje. U slučaju Hrvatske, Komisija je već snizila prognozu gospodarskog rasta za ovu godinu s 2,9 na 2,7 posto, dok bi dogodine rast trebao dodatno usporiti na 2,5 posto. Vlada je za sljedeći tjedan najavila novi paket antiinflacijskih mjera.

Sve izraženiji oprez vidi se i kod kompanija. Poduzeća usporavaju investicijske planove, posebno kada je riječ o nabavi opreme i širenju proizvodnje. Razlog nije samo rast cijena energije nego kombinacija skupljeg financiranja, slabijih izgleda potražnje i povećane neizvjesnosti oko daljnjeg razvoja sukoba na Bliskom istoku. Europski izvoznici dodatno su izloženi usporavanju globalne trgovine i slabijoj potražnji na ključnim tržištima.

Plavo gospodarstvo

‘Hrvatska zbog Jadrana postaje važna ulazna točka između srednje i istočne Europe te Mediterana’

ENT Summer Camp

Ovdje počinju karijere budućih lidera domaće IT scene

Prvi signali promjene ciklusa pojavljuju se i na tržištu rada. Nakon što je gospodarstvo EU-a tijekom 2025. otvorilo više od milijun novih radnih mjesta, rast zaposlenosti ove će godine usporiti na svega 0,3 posto, znatno ispod dosadašnjih stopa. Komisija upozorava da kontinuirani pad broja slobodnih radnih mjesta i sporije zapošljavanje mogu biti uvod u snažnije slabljenje tržišta rada tijekom idućih kvartala.

Europski povjerenik za gospodarstvo Valdis Dombrovskis naglašava da je Unija danas ipak otpornija nego tijekom energetske krize 2022. zahvaljujući ulaganjima u diversifikaciju opskrbe, obnovljive izvore energije i smanjenje potrošnje. No priznaje da su gospodarski izgledi „vrlo neujednačeni”. Kao moguće amortizere krize navodi trgovinske sporazume, ulaganja u obranu i energetsku tranziciju te primjenu umjetne inteligencije koja bi mogla povećati produktivnost kompanija.

Ipak, aktualna kriza pokazuje da europsko gospodarstvo i dalje ostaje izrazito ranjivo na poremećaje na energetskim tržištima. Energetski šok zato sve manje djeluje kao kratkotrajan inflatorni val, a sve više kao faktor koji dugoročnije usporava investicije, slabi potrošnju i povećava oprez kompanija diljem Europske unije.