Hrvatska je u 2025. godini zabilježila nastavak pozitivnih turističkih kretanja, a ključnu ulogu u tome imale su putničke agencije koje su organizirale dolazak čak 2,3 milijuna stranih gostiju na višednevna putovanja. To predstavlja porast od dva posto u usporedbi s 2024. godinom, a struktura gostiju potvrđuje dominaciju naših tradicionalnih tržišta. Prema izvješću Državnog zavoda za statistiku (DZS), najbrojniji gosti i dalje su Nijemci, koji su ostvarili čak 27 posto od ukupnog broja noćenja posredstvom agencija. Iza njih slijede turisti iz Ujedinjene Kraljevine s udjelom od 11 posto te gosti iz Poljske, koji su ostvarili osam posto noćenja. Ovi podaci, prikupljeni od 1.476 putničkih agencija i njihovih poslovnica koje zapošljavaju oko 5.770 ljudi, svjedoče o stabilnom interesu za Hrvatsku na ključnim europskim tržištima.

čeka se glasanje

SAD želi ukinuti pomicanje sata: Omogućilo bi više večernjih sati igre na golf terenima

Iako tradicionalna tržišta čine okosnicu turizma, najzanimljiviji podaci odnose se na daleke zemlje čiji građani sve više otkrivaju Hrvatsku. Apsolutni rekorderi po rastu broja dolazaka su turisti iz Sjedinjenih Američkih Država, čiji se broj povećao za gotovo nevjerojatna 32 posto u samo godinu dana. Značajan porast bilježe i nama susjedne zemlje, pa je tako broj noćenja turista iz Mađarske porastao za 11,4 posto, dok je gostiju iz Slovačke bilo gotovo deset posto više. Amerikanci, uz Nijemce i Britance, prednjače i u segmentu kružnih putovanja, popularnih kruzinga, gdje je preko agencija ostvareno 852 tisuće noćenja, što je rast od 6,4 posto u odnosu na prethodnu godinu. Ovaj trend pokazuje da Hrvatska uspješno privlači i goste više platežne moći s udaljenih tržišta koji traže nova i jedinstvena iskustva na Mediteranu.

Istovremeno, putničke navike domaćih turista doživljavaju pravu transformaciju. U 2025. godini na višednevna putovanja preko agencija otputovalo je 752 tisuće domaćih turista, ili 2,6 posto više nego godinu ranije. Većina njih, točnije 400 tisuća, i dalje je birala odmor unutar granica Hrvatske, što predstavlja blagi rast od jedan posto, ostvarivši pritom oko 1,5 milijuna noćenja. Ipak, pravi se uzlet događa u segmentu putovanja u inozemstvo. Broj domaćih turista koji su na više dana putovali u strane zemlje porastao je za 4,5 posto, dosegnuvši brojku od 351 tisuće putnika. Ono što je još značajnije jest da je broj njihovih noćenja u inozemstvu skočio za čak 9,1 posto na 1,3 milijuna, što jasno ukazuje na to da se Hrvati odlučuju za sve duža i sadržajnija putovanja izvan domovine.

Kada su u pitanju inozemne destinacije, Italija je i dalje neprikosnoveni favorit za hrvatske građane, privlačeći čak 26 posto svih putnika koji su na više dana putovali u inozemstvo. Na drugom mjestu je Bosna i Hercegovina sa 7,1 posto, dok je treća Austrija s udjelom od oko šest posto. Zanimljivi su i podaci o jednodnevnim izletima, gdje su domaći turisti također pokazali veći interes za inozemstvo. Dok je broj izleta unutar Hrvatske ostao stabilan na 293 tisuće, broj jednodnevnih putovanja u strane zemlje porastao je za 7,3 posto na 151 tisuću. Ovdje je najpopularnija destinacija bila Austrija, koju je posjetilo oko 30 posto izletnika, a slijede je Slovenija s 25,4 posto i Italija s 23 posto. Sve ovo potvrđuje da rast životnog standarda i veće plaće potiču Hrvate da sve više novca troše na putovanja, što je trend koji stručnjaci već neko vrijeme primjećuju.

Mijenjaju se navike: Od Jadrana do daleke Azije

Ovi statistički podaci samo su odraz dubljih promjena u potrošačkim navikama i preferencijama hrvatskih građana. Stručnjaci ističu da se sve više novca usmjerava prema iskustvima poput putovanja i restorana, a manje prema materijalnim dobrima. Samo u 2024. godini Hrvati su na inozemna turistička i poslovna putovanja potrošili gotovo 2,4 milijarde eura. Promjene su vidljive i u načinu na koji se odmara unutar Hrvatske. Dok hotelski smještaj bilježi pad od 4,6 posto, privatni smještaj, poput kuća za odmor i apartmana, doživljava pravi procvat sa skokom od čak 20,6 posto. Među najposjećenijim domaćim destinacijama ističu se Zadar i okolica, poluotok Pelješac, Dubrovnik, Split i Rovinj, što potvrđuje da obala i dalje ostaje primarni izbor za ljetni odmor.

Pogled na popis najtraženijih inozemnih destinacija otkriva da Hrvati postaju sve veći svjetski putnici. Iako autobusi s udjelom od 58,6 posto i dalje dominiraju kao prijevozno sredstvo za europska putovanja, primjetan je snažan rast potražnje za avioaranžmanima od 20,5 posto. Uz vječnu Italiju, vlada ogroman interes za Grčku, Tursku, Egipat, Tunis i Španjolsku, a apsolutni hitovi na europskom tlu postaju Malta i Cipar. No, najveće iznenađenje je eksplozija popularnosti dalekih i egzotičnih destinacija. Broj noćenja hrvatskih putnika u Kini se udvostručio, a dvoznamenkasti rast bilježe i Australija te Japan. Među najpopularnijim dalekim destinacijama našli su se i Vijetnam, Kambodža i Tajland, što pokazuje da su Hrvati sve odvažniji u istraživanju novih kultura i kontinenata.

Globalni trendovi i izazovi budućnosti

Ova kretanja u Hrvatskoj prate i globalne turističke trendove. Moderni putnici, kako strani tako i domaći, sve više teže odmaku od masovnog turizma i traže autentična, personalizirana iskustva. Raste potražnja za takozvanim “slow travel” konceptom, koji podrazumijeva sporije putovanje s ciljem dubljeg povezivanja s lokalnom kulturom i zajednicom. Održivost također postaje sve važniji faktor, osobito mlađim generacijama koje prilikom odabira destinacije sve više paze na ekološki otisak svojih putovanja. U jeku sve izraženijih klimatskih promjena i velikih ljetnih vrućina na Mediteranu, pojavljuje se i novi trend “coolcationa”, odnosno putovanja u sjevernije i hladnije destinacije kao bijeg od nesnosnih temperatura.

Iako su brojke za 2025. godinu ohrabrujuće, pred hrvatskim turizmom stoje i brojni izazovi. Očekuje se da će 2026. godina donijeti još jaču borbu za svakog turista, pri čemu će cjenovna konkurentnost biti jedan od ključnih faktora uspjeha. Hrvatska se, kao i druge popularne mediteranske destinacije, suočava s problemom rastućih cijena i prekomjernog turizma u najposjećenijim mjestima. To potiče dio putnika da traže manje razvikane destinacije i alternativne termine putovanja izvan glavne ljetne sezone, što otvara nove prilike za razvoj cjelogodišnjeg turizma, ali i postavlja imperativ pametnog i održivog upravljanja destinacijama.

Plavo gospodarstvo

‘Hrvatska zbog Jadrana postaje važna ulazna točka između srednje i istočne Europe te Mediterana’

ENT Summer Camp

Ovdje počinju karijere budućih lidera domaće IT scene

_{* uz korištenje AI-ja}