Najava novog paketa antiinflacijskih mjera koju je u srijedu dao ministar financija Tomislav Ćorić sugerira da je Vlada prvi put otvoreno priznala ono na što ekonomisti upozoravaju već mjesecima – da inflaciju u Hrvatskoj više ne potiču samo vanjski šokovi, nego i snažna domaća potražnja koja dodatno zagrijava gospodarstvo.
Ekspanzivan karakter
“Taj paket odgovorit će na izazove ovakve zagrijanosti hrvatske ekonomije i adresirati različite segmente agregatne potražnje”, rekao je Ćorić, najavljujući paket koji bi idući tjedan trebao biti predstavljen.
Dodao je da će paket biti drukčiji od prethodnih jer će “jednim dijelom ući u segment agregatne potražnje i smanjenja ove zagrijanosti ekonomije”, u što dosadašnje Vladine mjere nisu ozbiljnije zadirale. Nije želio govoriti o detaljima, tek je poručio da je paket “usmjeren na više sektora” i da je njegova “širina optimalno određena”. Riječ je o važnom zaokretu u retorici Ministarstva financija. Dosadašnji Vladini paketi uglavnom su bili usmjereni na ublažavanje posljedica inflacije – ograničavanje cijena energenata, subvencije i potpore građanima i poduzetnicima. Sada se prvi put otvoreno govori o mjerama koje bi trebale djelovati na potražnju i pokušati usporiti rast cijena. Povod za to su i posljednji podaci prema kojima je Hrvatska u travnju imala godišnju stopu inflacije od 5,8 posto, što je najviša razina još od listopada 2023. Hrvatska je već više od dvije godine među zemljama eurozone s najvišom inflacijom, a razlika u odnosu na europski prosjek posljednjih mjeseci ponovno raste.
Ekonomist Damir Novotny smatra da se iz Ćorićeve najave može iščitati kako je Vlada napokon postala svjesna da na visoku inflaciju u Hrvatskoj, više nego u europodručju, osim rasta cijena energenata snažno utječe i domaća agregatna potražnja. “Vlada se vjerojatno približava stavu ekonomista da inflaciju više ne potiču samo energenti nego i snažna domaća potražnja”, smatra Novotny. Po njegovu mišljenju, snažna domaća potražnja velikim dijelom proizlazi iz javnog sektora – korištenja europskih fondova te snažnog rasta plaća koji nadmašuje rast produktivnosti gospodarstva. “Kada domaća industrija ne može isporučiti dovoljno roba i usluga koje ukupna potražnja u kratkom roku želi kupiti, rast cijena postaje neizbježan”, upozorava.
Dodaje da Vlada u takvim okolnostima ima vrlo uzak manevarski prostor. “S jedne strane mogu se zaustaviti javne investicije, što je malo vjerojatno. S druge strane može se usporiti rast plaća u javnom sektoru i tekuća javna potrošnja, što bi moglo smanjiti potrošnju kućanstava.” Prema njegovoj procjeni, rast cijena mogao bi se ove godine naglo zaustaviti tek u slučaju naglog pada cijena nafte, što “nije nemoguće”, slabe turističke sezone, što smatra manje vjerojatnim, ili pada BDP-a, koji zbog snažnog korištenja europskih fondova ne isključuje. Upravo zbog toga sve više ekonomista upozorava da inflaciju više ne potiču samo globalni poremećaji, nego i domaća fiskalna politika. Na to je ovih dana upozorilo i Povjerenstvo za fiskalnu politiku u svojoj najnovijoj ocjeni fiskalnih kretanja. Ono je istaknulo da je fiskalna politika u prošloj i ovoj godini zadržala “ekspanzivan i prociklički karakter”, odnosno da država i dalje snažno troši i potiče rast potražnje u trenutku kada je gospodarstvo već zagrijano. Ističe da rashodi države rastu znatno brže od prihoda te da je deficit opće države premašio granicu od tri posto BDP-a propisanu europskim fiskalnim pravilima.
Najveći doprinos rastu rashoda dali su povećanje plaća u javnom sektoru i socijalnih naknada, a Povjerenstvo upozorava i da aktualni rast neto rashoda znatno premašuje ciljeve predviđene srednjoročnim fiskalnim planom. Za ovu godinu bio je planiran rast ključnih državnih rashoda od 6,4 posto, dok aktualne projekcije Ministarstva financija sada pokazuju rast od čak 11,1 posto. Povjerenstvo pritom upozorava da bi ostvarivanje fiskalnih ciljeva u idućim godinama zahtijevalo vrlo niske stope rasta rashoda, koje se trenutačno čine teško ostvarivima. Dodatni pritisak na javne financije stvarat će i planirano povećanje obrambenih izdvajanja.
Ekonomist Velimir Šonje ocjenu Povjerenstva tumači kao znak da je Hrvatska od fiskalnog uzora u samo nekoliko godina došla na prag procedure prekomjernog deficita. Šonje upozorava da su rashodi države od 2022. do 2025. porasli s 30,5 na 46,5 milijardi eura, odnosno više od 50 posto, znatno brže od inflacije i gospodarskog rasta. Udio rashoda države u BDP-u pritom je povećan s 45 na više od 50 posto. Takvu fiskalnu politiku opisuje kao “dolijevanje ulja na vatru” jer je država, umjesto hlađenja potražnje, dodatno poticala rast rashoda, plaća i javne potrošnje. Po njegovu mišljenju, nakon ulaska u europodručje, snažnog rasta gospodarstva i velikog priljeva europskog novca Hrvatska je propustila priliku za dugoročnije fiskalno konsolidiranje i porezno rasterećenje.
“Okladio bih se da će Komisija biti sklona gurnuti Hrvatsku u proceduru prekomjernog manjka, ako ne već ove, onda iduće godine”, upozorava Šonje, premda dodaje da Vlada još može pokušati izbjeći takav scenarij najavom fiskalnih mjera i usporavanjem rashoda.
Pojačan nadzor Bruxellesa
Ulazak u proceduru prekomjernog deficita značio bi pojačan nadzor Bruxellesa nad hrvatskim javnim financijama i dodatni pritisak na smanjenje državne potrošnje. No, Novotny upozorava da brzog zaustavljanja inflacije vjerojatno neće biti. Prema njegovoj procjeni, rast cijena mogao bi se ove godine zaustaviti tek u slučaju naglog pada cijena nafte, što “nije nemoguće”, slabe turističke sezone, što smatra manje vjerojatnim, ili pada BDP-a, koji zbog snažnog korištenja europskih fondova također ne isključuje kao mogućnost. Ipak, smatra da je izglednije da će se rast cijena početi smirivati tek iduće godine, kada kućanstva i turisti više ne budu spremni plaćati sadašnje visoke cijene roba i usluga.
Upravo zato idući paket mjera neće biti samo test borbe protiv inflacije, nego i test spremnosti Vlade da nakon godina fiskalne ekspanzije prvi put ozbiljnije zakoči potrošnju.
