Britanska vlada dat će svojem regulatornom tijelu za tržišno natjecanje jače ovlasti za suzbijanje tvrtki koje neopravdano dižu cijene tijekom kriza, piše Reuters. Nove mjere uključuju brže istrage, javno prozivanje i mogućnost izricanja visokih kazni kao odgovor na rastuće troškove života.

trnovit put

SAD i EU postigli važan sporazum, provjerite što su dogovorili

Ministrica financija Rachel Reeves objavila je u srijedu u Londonu da će Agencija za tržišno natjecanje i tržište (CMA) dobiti robustnije alate za obračun s tvrtkama za koje se utvrdi da su se okoristile krizom kako bi nepošteno napuhale cijene. Ova odluka dolazi u trenutku dok se vlada suočava s velikim pritiskom zbog rastućih troškova života, dodatno pogoršanih nakon što su cijene energenata skočile kao posljedica napada SAD-a i Izraela na Iran.

Novi potez formalizira ranija upozorenja premijera Keira Starmera, koji je najavio da je vlada spremna pokazati oštrije zube CMA-u kako bi se učinkovito borila protiv špekulativnog formiranja cijena. Sve mjere bit će obuhvaćene novim „antiprofiterskim” okvirom, osmišljenim da zaštiti potrošače od naglih cjenovnih udara uzrokovanih vanjskim šokovima.

Reeves je bila nedvosmislena: „Kada globalni događaji podižu troškove, radničke obitelji to prve osjete na svojoj koži. Neću tolerirati da itko iskorištava krizu kako bi na brzinu zaradio novac.“

„Imenuj i posrami” – transparentnost kao oružje

Novi regulatorni mehanizmi osmišljeni su tako da budu višeslojni i odvraćajući. Jedan od ključnih alata bit će pristup „imenuj i posrami” – regulatori će dobiti ovlast javno objavljivati podatke o tome kako se marže pojedinih tvrtki mijenjaju tijekom kriznih razdoblja.

U ozbiljnijim slučajevima, ministri će moći odobriti vremenski ograničene, ali vrlo stroge ovlasti – uključujući mogućnost da se tvrtkama izravno naredi zaustavljanje eksploatatorskih cijena te izricanje značajnih novčanih kazni za one koji se ogluše na upozorenja.

Trgovci opiru se ograničavanju cijena kruha i mlijeka

Ured ministrice Reeves vrši pritisak i na velike trgovačke lance da dobrovoljno pristanu na ograničavanje cijena osnovnih životnih namirnica poput kruha, mlijeka i jaja, nudeći im zauzvrat određene regulatorne ustupke. Međutim, ovaj prijedlog naišao je na značajan otpor unutar maloprodajnog sektora.

Predstavnici trgovaca upozoravaju da bi takve mjere mogle podsjećati na direktnu kontrolu cijena iz 1970-ih, što bi moglo dugoročno narušiti tržišnu ravnotežu. Industrijski podaci za travanj pokazuju da se rast troškova energenata još nije u potpunosti prelio na cijene u supermarketima – što trgovci koriste kao argument da je tržište i dalje funkcionalno.

Nova pravila kapitala

Budućnost neće pripasti najzelenijima, nego najpametnijima

tamna strana jeftine mode

Majica od 5 eura, problem od milijardi: Moda postala ekološki teret

„Greedflation” – inflacija iz pohlepe

U javnoj raspravi u Britaniji sve se češće spominje pojam „greedflation” – inflacija potaknuta pohlepom – koji sugerira da značajan dio rasta cijena nije posljedica stvarnog povećanja troškova, već odluke korporacija da iskoriste situaciju za povećanje vlastitih profitnih marži.

Ovu tezu potkrijepila su istraživanja sindikata Unite, koja su ukazala na značajan porast profitnih marži u vodećim kompanijama još od početka pandemije. Novim mjerama vlada se nada ne samo ublažiti cjenovne šokove, već i vratiti povjerenje javnosti u pravednost tržišnog sustava.