Vizija je vrlo jednostavna: jedan televizor, svi kanali i sav sadržaj, bez obzira na to dolazi li signal preko antene, kabela, satelita ili interneta. I sve to bez potrebe za dodatnim aplikacijama. Upravo to mogao bi ponuditi novi televizijski standard DVB-I.

Njemačka se priprema za moguću novu fazu razvoja televizije. Standard DVB-I trebao bi spojiti klasičnu linearnu televiziju i streaming putem interneta, ali na način koji korisniku izgleda jednostavno i poznato. Drugim riječima, gledatelj ne bi morao razmišljati dolazi li određeni program preko tradicionalnog TV signala ili internetske veze. Sve bi se nalazilo na jednom mjestu, unutar jedinstvenog TV sučelja.

Zašto je DVB-I važan?

Pripreme za uvođenje standarda DVB-I već su u punom jeku. Medijski regulatori, televizijske kuće i industrijska udruženja zajedno rade na tome da se televizijski sadržaji iz različitih izvora objedine u jedan sustav.

Dr. Thorsten Schmiege, predsjednik Bavarskog regulatornog tijela za nove medije, objašnjava da će novi TV standard DVB-I uskoro još snažnije povezati streaming i tradicionalnu televiziju. Prema njegovim riječima, DVB-I kombinira lakše pronalaženje programa, jednostavnost korištenja i učinkovitije korištenje resursa. U Hrvatskoj bi sličnu ulogu imala Agencija za elektroničke medije, odnosno Vijeće za elektroničke medije, koje regulira područje elektroničkih medija.

Standard DVB-I ne zamjenjuje odmah postojeće načine prijenosa, nego ih nadopunjuje. To znači da bi trebao raditi uz postojeće tehnologije kao što su DVB-C, DVB-S/S2, DVB-T2, IPTV i klasične streaming usluge.

Za korisnike je najvažnije to što bi u budućnosti mogli pristupati svim TV sadržajima kroz jedinstveno korisničko sučelje, neovisno o tome kako se taj sadržaj tehnički isporučuje. Kanal bi se mogao pojaviti na listi programa jednako kao i danas, ali bi se iza njega mogao nalaziti internetski stream, zemaljski signal, kabelski prijenos ili satelitski izvor.

Jedna lista programa za sve izvore

Jedan od ključnih ciljeva standarda DVB-I je stvaranje zajedničke liste usluga. Takva lista omogućila bi da se programi i sadržaji prikazuju na pregledan način, bez potrebe da korisnik posebno otvara aplikacije pojedinih televizijskih kuća ili streaming platformi.

To bi moglo biti posebno korisno za gledatelje koji žele jednostavnost klasične televizije, ali i fleksibilnost internetskog prijenosa. Umjesto prebacivanja između HDMI ulaza, aplikacija i različitih sučelja, televizor bi mogao prikazivati sve dostupne kanale i servise na jednom mjestu.

tamna strana jeftine mode

Majica od 5 eura, problem od milijardi: Moda postala ekološki teret

Nova pravila kapitala

Budućnost neće pripasti najzelenijima, nego najpametnijima

DVB-I bi time mogao riješiti jedan od većih problema današnjeg TV iskustva: fragmentaciju sadržaja. Gledatelji danas često moraju znati gdje se koji kanal ili emisija nalazi, koju aplikaciju treba otvoriti i koji način prijave koristiti. Novi standard želi taj proces pojednostaviti.

Kada bi DVB-I mogao zaživjeti?

Od početka 2025. godine nekoliko radnih skupina radi na ključnim elementima budućeg uvođenja. U fokusu su tehnički zahtjevi za uređaje, zajednička lista usluga, nediskriminirajući pristup za pružatelje programa i postupci certifikacije za prijamne uređaje.

Plan za šire tržišno uvođenje još je u izradi. Standard se prvotno trebao početi uvoditi još 2023. godine, ali se sada naglasak manje stavlja na točan datum, a više na pripremu tehničkog i organizacijskog okvira.

Organizacijsku podršku pruža projektni ured pri Bayerische Medien Techniku, dok DVB-I radna skupina njemačke TV platforme paralelno razvija tehnički profil za krajnje uređaje.

Važno je i to da je DVB-I pilot-projekt već uspješno testirao i javno predstavio tehnologiju još 2022. godine. Taj je pilot-projekt završen, a sada počinju operativne pripreme za šire tržišno lansiranje.

Što to znači za korisnike?

Ako DVB-I zaživi u punom obliku, gledatelji bi mogli dobiti jednostavnije i modernije TV iskustvo. Televizor bi mogao objediniti klasične kanale i internetske streamove u jedno sučelje, bez potrebe za dodatnim aplikacijama i kompliciranim prebacivanjem između različitih izvora.

Za TV kuće i pružatelje sadržaja to bi značilo novi način distribucije programa, dok bi proizvođači televizora morali osigurati podršku za novi standard kroz certificirane uređaje.

DVB-I zato se ne može promatrati samo kao još jedna tehnička nadogradnja. Riječ je o pokušaju da se klasična televizija i streaming napokon spoje u jedinstveno iskustvo, jednostavno za korisnika i fleksibilno za pružatelje sadržaja.

Zaključak

DVB-I bi mogao postati važan korak u budućnosti televizije. Njegova najveća prednost nije samo u tehnologiji, nego u ideji da gledatelj više ne mora znati odakle dolazi signal. Važno je samo da sadržaj bude dostupan, pregledan i jednostavan za korištenje.

Hoće li DVB-I zaista postati nova TV revolucija, ovisit će o brzini uvođenja, podršci proizvođača televizora i spremnosti televizijskih kuća da prihvate zajednički sustav. No koncept je jasan: televizija budućnosti trebala bi biti jednostavnija, povezanija i manje ovisna o načinu prijenosa signala.