Vlada je u četvrtak u saborsku proceduru poslala prijedlog izmjena i dopuna Zakona o obrtu kojim predviđa rasterećenja obrtnika kroz smanjenje komorskog doprinosa, modernizaciju sustava strukovnog obrazovanja i uvođenje instituta obiteljskog obrta.

Državni zavod za statistiku

Pad zaposlenosti u obrtu: 3,5 posto manje radnika u rujnu, jedna županija je najpogođenija

Kako je istaknuo državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva Ivan Rakocija, važeći Zakon o obrtu uređuje ključna pitanja obrtništva, ali praksa je pokazala potrebu za njegovim unaprjeđenjem kako bi obrti dobili jaču zakonodavnu podršku i prilagodili se suvremenim tržišnim zahtjevima.

Komorski doprinos pada s dva na 1,5 posto

Predlaže se smanjenje komorskog doprinosa na jedinstvenu stopu doprinosa Hrvatskoj obrtničkoj komori (HOK) u visini od 1,5 posto osnovnog osobnog odbitka, umjesto dosadašnjih dva posto, čime se smanjuju troškovi poslovanja obrtnika te potiče učinkovitiji rad HOK-a.

Dodatno se regulira Majstorska škola kao javna ustanova za provedbu programa obrazovanja, osposobljavanja i usavršavanja za obavljanje obrta, a koju osniva HOK, uz mogućnost uključivanja više osnivača. Svrha osnivanja Majstorske škole je omogućavanje brže aktivacije mladih na tržištu rada, kao i moderniziranje cjeloživotnog obrazovanja u Hrvatskoj.

Obiteljski obrt, nasljednici i umirovljenici

Predlaže se i uvođenje instituta obiteljskog obrta u kojem obrtniku pomažu članovi obiteljskog kućanstva bez zasnivanja radnog odnosa, uz stimulaciju uključivanja članova obitelji i nastavka obrta kao obiteljske tradicije.

Nasljednici obrtnika nakon njegove smrti, ako iskažu volju za nastavak obavljanja obrta, moći će to učiniti bez obveze udovoljavanja posebnom uvjetu stručne spreme ili majstorskog ispita. Time će se olakšati postavljanje privremenog poslovođe do okončanja ostavinskog postupka.

Korporativni program

ENT Summer Camp – 25 godina razvojnih prilika za mlade

tamna strana jeftine mode

Majica od 5 eura, problem od milijardi: Moda postala ekološki teret

Izmjenama se jasno utvrđuje i pravo obrtnika na obavljanje registrirane djelatnosti nakon ostvarivanja prava na mirovinu, bez obustave isplate mirovine, kako bi se omogućio dulji ostanak obrtnika na tržištu rada te zadržavanje raznolikosti i kvalitete usluga i proizvoda.