Investicijska banka Goldman Sachs objavila je zabrinjavajuću analizu prema kojoj se globalne zalihe nafte opasno približavaju osmogodišnjem minimumu. Eskalacija sukoba na Bliskom istoku i blokada Hormuškog tjesnaca, piše Reuters, prijete potpunim kolapsom opskrbnih lanaca i nestašicama goriva diljem svijeta.

pad indeksa

Napetosti na Bliskom istoku ruše Wall Street

Globalne zalihe nafte na putu su da dosegnu najnižu razinu u posljednjih osam godina, a brzina kojom se tope postaje ozbiljan razlog za zabrinutost dok je opskrba kroz ključni Hormuški tjesnac i dalje drastično ograničena, upozorio je Goldman Sachs u svojem najnovijem izvješću.

Procjenjuje se da trenutačne svjetske zalihe mogu pokriti 101 dan globalne potražnje, no banka predviđa da bi ta brojka do kraja svibnja mogla pasti na samo 98 dana. Iako se još uvijek ne radi o minimalnim operativnim razinama, analitičari ističu kako je tempo pražnjenja rezervi, zajedno s gubicima u opskrbi koji pogađaju pojedine regije, alarmantan. Tržišta su već reagirala panično, a cijene nafte skočile su za otprilike šest posto nakon posljednje eskalacije sukoba u Perzijskom zaljevu.

Glavni pokretač ove energetske krize je takozvani rat Irana i SAD-a 2026., koji je paralizirao Hormuški tjesnac, najvažniju svjetsku pomorsku rutu za transport nafte. Kroz ovaj uski prolaz prolazi gotovo petina ukupne svjetske nafte, a njegova blokada praktički je izbrisala milijune barela dnevno s tržišta. Napetosti su dosegle vrhunac kada je Iran napao nekoliko brodova u tjesnacu i zapalio naftnu luku u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.

Ovaj čin predstavlja najveću eskalaciju otkad je prije četiri tjedna proglašeno primirje, a dogodio se kao izravan odgovor na pokušaj američkog predsjednika Donalda Trumpa da iskoristi ratnu mornaricu za deblokadu plovnog puta. Situacija ostaje krajnje nestabilna, a Washington i Teheran nalaze se u opasnom klinču koji prijeti daljnjom destabilizacijom cijele regije.

Međunarodna energetska agencija (IEA) opisala je trenutačno stanje kao “najveći poremećaj u opskrbi u povijesti globalnog tržišta nafte”. Kao odgovor na krizu, IEA je već odobrila koordinirano puštanje čak 400 milijuna barela iz strateških rezervi kako bi se ublažio udar na potrošače.

S druge strane, skupina sedam zemalja OPEC+, uključujući Saudijsku Arabiju i Rusiju, dogovorila je tek skromno povećanje proizvodnje od 188.000 barela dnevno za lipanj, što analitičari smatraju nedostatnim i tek djelomičnim rješenjem s obzirom na razmjere problema. Zemlje koje su se desetljećima oslanjale na bliskoistočnu naftu sada su prisiljene panično tražiti alternativne dobavljače, što stvara ogroman pritisak na druge proizvođače i remeti globalne trgovinske tokove.

Ono što dodatno zabrinjava jest brzina kojom se situacija preokrenula. Početkom 2026. godine, u siječnju, globalne zalihe nafte bile su na najvišoj razini još od veljače 2021. godine. Međutim, sukob koji je izbio krajem veljače doveo je do dramatičnog pada. Podaci IEA-e pokazuju da su samo u ožujku svjetske zalihe pale za nevjerojatnih 85 milijuna barela.

Korporativni program

ENT Summer Camp – 25 godina razvojnih prilika za mlade

tamna strana jeftine mode

Majica od 5 eura, problem od milijardi: Moda postala ekološki teret

Zbog toga Goldman Sachs naglašava da, iako ukupne zalihe vjerojatno neće dosegnuti kritični minimum ovoga ljeta, brzina kojom se tope stvara rizik od nestašica određenih proizvoda u pogođenim regijama. Potrošačke zemlje prisiljene su crpiti vlastite zalihe tempom koji je dugoročno neodrživ.

Posebno kritična situacija je na tržištu rafiniranih naftnih proizvoda, poput benzina, dizela i mlaznog goriva. Prema procjenama Goldman Sachsa, komercijalne zalihe ovih proizvoda pale su s razine koja je pokrivala 50 dana potražnje prije početka sukoba na sadašnjih 45 dana.

Banka upozorava da se lako dostupne zalihe rafiniranih proizvoda opasno približavaju vrlo niskim razinama. Već se pojavljuju nestašice specifičnih proizvoda ključnih za industriju i promet, kao što su mlazno gorivo, sirovine za petrokemijsku industriju i ukapljeni naftni plin (UNP). Analitičari idu toliko daleko da upozoravaju na mogućnost fizičkih nestašica mlaznog goriva u Europi, što bi moglo imati nesagledive posljedice za zračni promet i turizam, osobito kroz mlazno gorivo.

Posljedice krize već se osjećaju diljem svijeta. Cijene nafte su eksplodirale, pri čemu je Brent, međunarodni naftni standard, na vrhuncu krize preskočio cijenu od 120 dolara po barelu, a trenutačno se njime trguje po cijeni od oko 113 dolara.

Ovakav skok cijena potiče inflatorne pritiske na globalnoj razini i teško pogađa kućanstva i industrije ovisne o nafti. Istovremeno, visoke cijene i potencijalne nestašice dovode do fenomena poznatog kao “uništavanje potražnje”. Suočeni s preskupim gorivom, potrošači i tvrtke smanjuju potrošnju.

Međunarodna energetska agencija već je revidirala svoju prognozu potražnje za 2026. godinu, pa umjesto rasta sada predviđa blagi pad. I Goldman Sachs očekuje značajan pad globalne potražnje u tekućem tromjesečju, što dodatno komplicira ionako neizvjesnu situaciju na tržištu. Svijet se suočava s razdobljem povišene neizvjesnosti i nestabilnosti, a brzina pražnjenja zaliha bit će ključan faktor koji će se pratiti u tjednima i mjesecima koji dolaze.