Najavljeni projekt podatkovnog centra kod Topuskog zvanog Pantheon AI podigao je ogromnu prašinu i izazvao interes u hrvatskoj javnosti.

Činjenica je da o samom centru zapravo znamo vrlo malo, osim arhitektonskih projekcija i najavljenih zahtjeva za električnom energijom. Čak i hrvatska vlada tvrdi da o projektu ne zna puno.

Sami osiguravaju energiju

“Kako je jučer izjavio ministar Šušnjar, investitor projekta Pantheon AI nije kontaktirao Ministarstvo gospodarstva RH niti državne tvrtke poput HEP-a ili HOPS-a koji se bave elektroenergetikom i priključenjem na mrežu. Prema pisanju medija, investitori bi sami gradili 280 km dalekovoda, izgradili vlastitu trafostanicu, vlastitu elektranu (solarnu od 500 MW), a ostatak električne energije nabavljali bi putem privatnih elektrana i obnovljivih izvora energije.

Dakle, još je mnogo nepoznanica vezanih uz sam projekt, a sve informacije znamo samo putem medija. Stoga, ne možemo komentirati pitanja vezana uz podatkovni centar”, kažu nam u Hrvatskom operatoru prijenosnih sustava, jedne od institucija u čijoj je nadležnosti hrvatska elektroenergetska mreža.

Pitanje hlađenja centra

U javnosti i jest najviše pitanja izazvala osnovna informacija prema kojoj je najavljeno da će se raditi o podatkovnom centru od 1 GW, što bi značilo približno trećinu električne energije koliko Hrvatska trenutačno troši godišnje. Najavljeno je da će investitori opskrbu energijom osigurati sami, velikim dijelom i kroz obnovljive izvore koji bi bili solarni.

Naime, podatkovni centri za umjetnu inteligenciju ‘vuku’ tri do pet puta više struje od običnih podatkovnih centara. Jedan serverski ormarić u takvom centru može trebati 50-100 kW. Novac bi osigurala američka obitelj Rich koja svoje pozamašno bogatstvo duguje dugogodišnjem poslovanju u prehrambenoj industriji.

Energetski konzultant Zoran Miliša podsjetio je kako je najavljeno da bi ulagač i uvozio električnu energiju jer je teško samostalno osigurati kapacitete za takvu snagu. “Inače bi bila potrebna još jedna nuklearna elektrana. Moraju proširiti i transportne kapacitete, što znači da se do tamo mora dovući mreža od 400 kV što nije jednostavno. I američki ministar energetike sada je u Dubrovniku izjavio kako bi se radilo o električnoj energiji iz uvoza.

Korporativni program

ENT Summer Camp – 25 godina razvojnih prilika za mlade

tamna strana jeftine mode

Majica od 5 eura, problem od milijardi: Moda postala ekološki teret

Pri tome bi se vjerojatno sklapali ugovori s nekim dobavljačem s tržišta, domaćim ili stranim, na dulji niz godina. Ali moraju se stvoriti tehnički uvjeti, za područje gdje je planiran taj podatkovni centar”, kazao nam je Miliša. Upitali smo ga i što misli o tome kako bi ulagač mogao riješiti pitanje hlađenja budućeg podatkovnog centra.

“Postoje razne nove mogućnosti hlađenja takvog centra da se ne mora koristiti voda kao što se priča. Ta se temperatura može odvoditi i s nekim tekućinama i uljima koja prolaze kroz te arhitekture čipova i odvode toplinu, a to je značajno uspješnije nego klasičnim vodenim hlađenim. S obzirom na informaciju o tome da se tamo i buše bunari, moguće je da će biti riječi o kombinaciji tehnologija hlađenja”, kaže nam Miliša.