Učestali slučajevi ometanja i lažiranja GPS signala postali su ozbiljna prijetnja civilnom zrakoplovstvu, unoseći kaos i konfuziju u pilotske kabine, piše CNN International. Dok se piloti suočavaju s lažnim alarmima i oslanjaju na zastarjele metode navigacije, stručnjaci upozoravaju da se opasnost od tragičnih nesreća povećava.

Više novih odredišta

Avio-kompanija u susjedstvu bez ijednog eura državnih subvencija ostvarila rekordni profit od 40,5 milijuna eura

To je zapovijed koja bi se trebala čuti samo u filmovima katastrofe ili simulatorima letenja. Međutim, piloti i zrakoplovni stručnjaci kažu da takva upozorenja sve češće izazivaju paniku u pilotskim kabinama zbog lažnih signala s globalnih pozicijskih satelita koji pogađaju komercijalne letove.

Ometanje GPS signala postalo je endemsko u zonama sukoba, uključujući područje Bliskog istoka, Baltičkog i Crnog mora, utječući na zrakoplove koji lete rutama u blizini vojnih žarišta. U slučajevima GPS smetnji, sustav za upozoravanje na blizinu terena može se zakačiti za lažni signal, pokrećući uznemirujuća upozorenja “Digni se!” iako zrakoplov leti na potpuno sigurnoj visini.

“Imam kolege pilote koji se s time susreću redovito. To je stvarna opasnost. Postaje normalizirano”, izjavio je kapetan Ron Hay, predsjednik Međunarodne federacije udruženja pilota (IFALPA), koja predstavlja više od 160 tisuća pilota u više od 70 zemalja.

Hay, koji radi za Delta Air Lines, rekao je kako strahuje da bi piloti mogli izgubiti povjerenje u ključne sigurnosne sustave jer postaju desenzibilizirani na ova česta lažna upozorenja. Problem je postao toliko raširen da, prema podacima tvrtke SkAI Data Services, svakog dana oko 900 letova biva pogođeno nekom vrstom GPS smetnji.

Fantomske naredbe

Osim jezivih fantomskih naredbi za dizanje, letovi koji se susreću s ovim lažiranim signalima doživljavaju i druge abnormalne reakcije sustava, poput pomicanja karte, gdje se lokacija zrakoplova na zaslonu u kokpitu pomakne kilometrima od stvarne putanje leta. Ponekad, dok je zrakoplov na pisti i spreman za polijetanje, sustavi mogu pogrešno sugerirati da se nalazi na potpuno drugoj lokaciji, navodi se u priručniku američke Savezne uprave za zrakoplovstvo (FAA).

Jedan komercijalni pilot, koji je želio ostati anoniman, izjavio je da digitalni navigacijski prikazi postaju “djelo fikcije” te da piloti ponekad moraju ručno isključivati alarme, odvajati satove od GPS-a i oslanjati se na zemaljske sustave “kao da su 1970-e”.

Iako se piloti mogu osloniti na radar, inercijalne navigacijske alate i odašiljače na tlu kada GPS zakaže, problem je što je GPS integriran u brojne sustave u zrakoplovu. Lažirani signali mogu se proširiti i utjecati na različite alate, poput satova, meteorološkog radara i Wi-Fija za putnike. U konačnici, ove smetnje dovode do poremećaja i kašnjenja letova jer u živčanom centru aviona nastaje potpuna konfuzija.

Korporativni program

ENT Summer Camp – 25 godina razvojnih prilika za mlade

tamna strana jeftine mode

Majica od 5 eura, problem od milijardi: Moda postala ekološki teret

Stručnjaci razlikuju dvije glavne vrste napada: ometanje (jamming), koje blokira signal bukom, i lažiranje (spoofing), koje odašilje lažne signale kako bi prijamnik dobio potpuno pogrešne podatke o lokaciji. “Zrakoplov misli da je na sasvim drugom mjestu. Karta se ne podudara. Vrijeme se ne podudara”, objasnio je Hay.

Lako ih je nadjačati

Globalni navigacijski satelitski sustavi (GNSS), poput najraširenijeg američkog GPS-a, nevidljivi su, ali ključni dio modernog svijeta. No, signali koji pokreću te sustave, usporedivi sa snagom nekoliko žarulja, vrlo su slabi jer putuju više od 20 tisuća kilometara s orbitalnih satelita do Zemlje.

Ta ranjivost postala je golem problem za zrakoplove i brodove nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, tijekom koje su se bespilotne letjelice masovno počele koristiti u borbi. Vojske i povezane skupine namjerno emitiraju radio signale visokog intenziteta na istim frekvencijama koje koriste navigacijski alati. Iako su ciljevi obično dronovi i projektili, civilni zrakoplovi postaju kolateralna šteta.

Tragične posljedice

Iako stručnjaci uglavnom govore o operativnim problemima i dodatnom opterećenju za pilote, GPS smetnje već su doprinijele jednoj zrakoplovnoj katastrofi. Dana 25. prosinca 2024. godine, zrakoplov Azerbaijan Airlinesa na letu iz Bakua za Grozni srušio se u Kazahstanu.

Prema preliminarnom izvješću kazahstanskog Ministarstva prometa iz veljače 2025. godine, piloti su se suočili s elektroničkim smetnjama. Izgubili su GPS i prijavili upozorenja “Digni se!” u blizini Groznog, gdje je gusta magla otežavala slijetanje pomoću zemaljskih signala.

Nakon dva neuspješna pokušaja slijetanja, piloti su se odlučili vratiti u Baku, no tijekom povratka zrakoplov je izgubio primarne kontrolne sustave. U pokušaju prisilnog slijetanja poginulo je najmanje 38 od 67 osoba. “GPS smetnje nisu bile primarni uzrok nesreće. Ali zbog GPS smetnji nisu mogli sletjeti gdje su trebali”, rekao je Benoit Figuet, osnivač tvrtke SkAI Data Services.

Svakodnevna smetnja

Za neke pilote, poput Aleksija Kuosmanena, glavnog instruktora letenja i kapetana u Finnairu, upravljanje GNSS smetnjama postalo je “svakodnevna smetnja”. Većina letova koji polijeću iz Helsinkija prema jugu nailazi na GPS ometanje.

Finska agencija za promet i komunikacije Traficom izvijestila je da je samo u siječnju i veljači ove godine primila 421 prijavu o smetnjama, pripisujući ih uglavnom ruskim aktivnostima. Zbog toga je Finnair u travnju 2024. na mjesec dana obustavio letove za Tartu u Estoniji dok zračna luka nije unaprijedila svoje zemaljske sustave za slijetanje. “U poziciji smo da upravljamo situacijom i piloti su navikli. Ali ne bih volio da ovo postane nova normala. Naš je stav da ovo nije prihvatljivo”, dodao je Kuosmanen.

Rješenje se ne nazire

Stručnjaci kažu da ne postoji brzo rješenje. Ramsey Faragher, izvršni direktor Kraljevskog instituta za navigaciju, smatra da su proizvođači hardvera trebali već riješiti neke od ovih problema. On ističe da bi promjene u softverskim filterima i dizajnu sustava zrakoplova mogle pomoći, no dugoročna rješenja zahtijevaju vrijeme. Istražuju se i naprednije antene koje mogu filtrirati lažne signale, kao i mogućnost korištenja jačih signala sa satelita u niskoj Zemljinoj orbiti.

Europska svemirska agencija već testira takve signale. U međuvremenu, trinaest članica Europske unije pozvalo je na akciju, što je rezultiralo Europskim akcijskim planom za zrakoplovstvo objavljenim u ožujku, koji predlaže bolju koordinaciju s vojnim agencijama. “Nalazimo se u fazi čekanja – čekanja nove tehnologije, a u zrakoplovnoj industriji promjene nisu uvijek tako brze”, rekao je Kuosmanen, zaključivši: “U međuvremenu, naš je posao osigurati da su naši piloti obučeni za kompetentno rješavanje ovih situacija.”