Prema MUP-u, broj radnih dozvola u Hrvatskoj pao je gotovo 10%, dok neki to tumače kao usporavanje rasta zapošljavanja stranih radnika, piše HRT. Podaci DZS-a pokazuju pad zaposlenosti u Hrvatskoj od 1,4 do 1,8% na godišnjoj razini, uz razlike ovisno o metodologiji. Prema statistikama, žene su pritom prošle bolje od muškaraca. Što ove brojke znače za hrvatsko gospodarstvo objašnjava Ivan Odrčić, savjetnik glavnog ekonomista Hrvatske udruge poslodavaca.

Nova pravila

Hrvatska mijenja pravila za strane radnike – i poslodavci i radnici moraju ovo znati

U prva tri mjeseca 2023. izdano je 6,5 tisuća manje dozvola za boravak i rad nego u istom razdoblju prošle godine. S druge strane, više od 60 % zapravo uopće nisu nove dozvole, nego produljenje radnih dozvola, što ukazuje na promjene u strukturi tržišta.

“Ne pada potreba za stranom radnom snagom, već tržište sada ulazi u jednu fazu normalizacije ili uravnoteženja. Taj pad dozvola je kombinacija nekoliko faktora. Prvo, imali smo aktivaciju domaće radne snage. Drugi bi bio novi zakon koji zapravo produljuje trajanje same dozvole. Bez toga nema potrebe za brzim izdavanjem novih dozvola. I treći, možda najvažniji faktor jest da postupno usporava rast gospodarstva. To je primarni razlog. Ne radi se o tome da nam ne trebaju strani radnici, već je potražnja slabija i tržište rada se stabilizira“, naveo je Odrčić.

Najveći nedostatak radne snage u Hrvatskoj uvijek je bio u turizmu, industriji i proizvodnji, posebno kada je riječ o kvalificiranim radnicima.

“Što se tiče turizma i zapošljavanja u turizmu, on je manje-više stabilan. Potražnja za radnom snagom je stabilna, i dalje se traže novi radnici, pogotovo kvalificirana radna snaga. U turizmu ove godine očekujemo solidne rezultate s obzirom na događanja u svijetu. Oprezni smo, ali solidne rezultate očekujemo. Kod građevinarstva imamo jednu specifičnost”, rekao je te dodao da se bilježi blagi pad zaposlenosti, ali i dalje postoji snažna potražnja za radnicima, što potvrđuje krizu radne snage u građevinarstvu.

Ističe kako je za stabilnost sustava ključno uvesti kvalitetne strane radnike koji mogu popuniti deficitarna zanimanja.

“Industrija ima problem s padom radne snage. Pogotovo kada pričamo o radno intenzivnoj industriji, niže dodane vrijednosti, tu već imamo i pad radne snage. Ovdje bih htio apostrofirati negativan utjecaj rasta minimalnih plaća. Usporavanje zapošljavanja prvo je vidljivo u proizvodnji i industriji“, rekao je.

Ranije se očekivalo da će dolazak stranih radnika povećati konkurenciju i smanjiti pritisak na rast plaća, posebno u segmentima niže i srednje kvalifikacije, što izravno utječe na kretanja plaća u Hrvatskoj.

Korporativni program

ENT Summer Camp – 25 godina razvojnih prilika za mlade

tamna strana jeftine mode

Majica od 5 eura, problem od milijardi: Moda postala ekološki teret

“Strana radna snaga omogućava funkcioniranje znatnog broja sektora koji prijavljuju kronični manjak ljudi. Oni popunjavaju radna mjesta koja su duboko deficitarna i koja nisu dovoljno atraktivna domaćoj radnoj snazi. Strani radnici nisu zamjena nego dopuna našem gospodarstvu. Oni su prijeko potrebni. Tržište rada se ne hladi nego usporava i dolazimo u stanje ravnoteže na tržištu rada“, izjavio je.

U odnosu na iste mjesece prošle godine, broj ukupno zaposlenih u ožujku pao je za 1,4 %, dok je pad zaposlenosti u pravnim osobama iznosio 1,8 %, što ukazuje na slabosti privatnog sektora u Hrvatskoj.

“Pad u pravnim osobama prvenstveno oslikava pad u privatnom sektoru, osobito u industriji. S druge strane, javni sektor raste i zapošljavanje u državnim kompanijama se povećava”, objasnio je.

Struktura tržišta rada se mijenja, a sve veći udio zaposlenih odnosi se na zaposlenost u javnom sektoru, što otvara pitanja dugoročne održivosti modela rasta.

“Prosječna neto plaća u javnom sektoru je oko 600 eura veća nego u privatnom sektoru. To je rekord. Najporaznija činjenica jest da je većina rasta BDP-a došla od države, a znatno manje iz privatnog gospodarstva“, rekao je.

Najviše zbunjuje podatak da istovremeno pada broj zaposlenih i broj nezaposlenih, što otvara pitanje stvarnog stanja na tržištu rada u Hrvatskoj.

“To je obrazac koji se ponavlja zbog sezonalnosti. U proljeće raste zapošljavanje u turizmu, dok se broj nezaposlenih smanjuje. Na jesen se događa suprotno. Također bilježimo rast samozapošljavanja i smanjenu aktivnost dijela stanovništva, što utječe na ukupnu sliku nezaposlenosti u Hrvatskoj“, naveo je.