EN DE
Poslovni vikend
Među najvećim uvoznicima

Paladina: Projekti solarnih elektrana blokirani, HERA i HOPS ignoriraju propise

OECD kaže da je širenje kapaciteta iz vjetra i solarne energije ključno za jačanje Hrvatske.

Autor: Poslovni dnevnik
24. travanj 2026. u 15:00
Ivan Paladina, jedan od investitora iz Inicijative za solarnu energiju Panonske Hrvatske/Patrik Macek/PIXSELL

U trenutku kada OECD jasno poziva na ubrzanje i pojednostavljenje procedura, Hrvatska ide prema mjerama koje ugrožavaju energetsku sigurnost hrvatskih građana, ocjenjuje Inicijativa za solarnu energiju Panonske Hrvatske koja okuplja investitore u solarne projekte u Slavoniji i kontinentalnoj Hrvatskoj povodom najnovije analize i preporuka OECD-a u području energetike.

U toj analizi koja je osobito važna u kontekstu procesa pristupanja Hrvatske toj organizaciji, OECD upozorava da je ubrzano širenje kapaciteta iz vjetra i solarne energije ključno za jačanje energetske sigurnosti i održivog rasta Hrvatske, pri čemu je nužno ubrzati i pojednostaviti postupke izdavanja dozvola.

Nejasna budućnost investicija

Analiza potvrđuje ono na što investitori u obnovljive izvore energije u Hrvatskoj sustavno upozoravaju – bez bržih i predvidivijih procedura te zakonitih pravila izdavanja dozvola i ugovora o priključenju neće biti stvarnog povećanja kapaciteta solarne energije, a time ni jeftinije struje ni smanjenja ovisnosti o uvozu i fosilnim gorivima. Hrvatska ima potencijal, ali ga ne uspijeva realizirati.

3

milijarde eura vrijedni su projekti koji bi trebali imati snagu veću od 2.6GW

Štoviše, postojeći sustav ga u praksi usporava i blokira. Posebno je to problematično u trenutku kada se Hrvatska suočava s visokim cijenama energije, ali i rizikom da u određenim trenucima nema dovoljno električne energije. Država i dalje nije energetski neovisna te značajno ovisi o uvozu fosilnih goriva, dok geopolitičke nestabilnosti, uključujući sukobe na Bliskom istoku, dodatno potresaju tržišta i povećavaju neizvjesnost opskrbe.

“Problem je jednostavan, gotovi projekti solarnih elektrana blokirani su zbog sustava i države koja ne provodi vlastita pravila. Mi investitori smo svoj dio napravili, ali regulator HERA i operator mreže HOPS uporno ignoriraju važeće propise te retroaktivno nameću pravila koja nisu u skladu sa zakonima, čime nam blokiraju mogućnost priključenja na mrežu. Apsurdno je i žalosno da OECD prepoznaje ono što energetski regulator HERA i operator mreže HOPS ne prepoznaju; da bez nas nema energetske tranzicije niti energetske sigurnosti”, poručuje Ivan Paladina, jedan od investitora iz Inicijative za solarnu energiju Panonske Hrvatske.

Upozoravaju kako je razvoj solarnih projekata danas blokiran, a budućnost investicija neizvjesna. Posebnu zabrinutost među predstavnicima Inicijative izazivaju najave nove metodologije za izračun naknade za priključenje koja bi, prema dostupnim informacijama, mogla protuzakonito otežati uvjete za investitore i usporiti razvoj novih kapaciteta, posebice za investitore u Slavoniji i kontinentalnoj Hrvatskoj gdje postoje slobodni kapaciteti mreže i gdje je najveća potreba za proizvodnjom.

Interes za velikim ulaganjima u OIE u Hrvatskoj postoji. U ovom trenutku spremno je 45 projekata u OIE ukupne snage veće od 2.6GW u ukupne procijenjene vrijednosti od gotovo tri milijarde eura, od čega je više od milijardu i tristo milijuna eura za ulaganje u solarne elektrane u Slavoniji i kontinentalnoj Hrvatske, ukupne snage oko 1300 MW.

Ivan Paladina, investitor

Švedska, Francuska, Slovenija…

Većina od ukupno 45 investicija odnosi se na solarne elektrane. Inače, 45 investitora u obnovljive izvore energije početkom godine je podnosilo prigovore Hrvatskoj energetskoj regulatornoj agenciji (HERA) i Hrvatskom operatoru prijenosnog sustava (HOPS) zbog postupanja i nezakonitih uvjeta priključenja na mrežu, a onda je u ožujku dio njih počeo podnositi i uprave tužbe zbog navodnog protuzakonitog postupanja koje dovodi do blokade njihovih OIE projekata.

U 2024. godini neto uvoz električne energije dosegnuo je 25,8 posto električne energije dostupne za potrošnju, čime se Hrvatska svrstala među najveće neto uvoznike u Europi, za razliku od 14 zemalja Europe koje su neto izvoznici, uključujući Švedsku, Francusku, Sloveniju i Norvešku.

Autor: Poslovni dnevnik
24. travanj 2026. u 15:00
Podijeli članak —

New Report

Close