Tri godine nakon što je Paneuropski osobni mirovinski proizvod (PEPP) postao dostupan građanima Europske unije, sve više Europljana – uključujući i Hrvate – otvaraju svoje PEPP račune, a Europska komisija upravo prolazi kroz najambiciozniju reformu ovog instrumenta od njegova uvođenja.

Na četiri tržišta – Hrvatskoj, Poljskoj, Slovačkoj i Češkoj – Europsku mirovinu koristi više od 16.500 klijenata s ukupnom imovinom od oko 90 milijuna eura.

Među njima je i Toni Milun, prvi korisnik PEPP-a u Hrvatskoj i ambasador financijske pismenosti. „Kad sam ubacio podatke u eGrađani i vidio projekciju mirovine, shvatio sam da se ne mogu osloniti samo na državni sustav. Promijenio sam status u poduzetnika i mirovina mi je odjednom pala za 300 eura – to je jak signal da moraš sam graditi svoju financijsku sigurnost“, govori Toni Milun.

Više od 230 tvrtki u Hrvatskoj koristi ga kao benefit za svoje zaposlenike: uplata do 804 eura godišnje po zaposleniku smanjuje poreznu osnovicu, što ovaj instrument čini izravno konkurentnim 3. mirovinskom stupu.

Što je Europska mirovina i kako funkcionira

Europska mirovina je dobrovoljni mirovinski štedni proizvod koji funkcionira kao dugoročno ulaganje u globalno diverzificirani portfelj dionica i obveznica putem indeksnih fondova (ETF-ova). Korisnik redovito uplaćuje sredstva koja se automatski ulažu prema odabranom profilu rizika, a s godinama se portfelj postupno konzervativnije prilagođava kako bi se zaštitila akumulirana vrijednost uoči umirovljenja.

Ključna prednost Europske mirovine leži u njezinoj prenosivosti: za razliku od nacionalnih mirovinskih proizvoda, PEPP prati korisnika kroz cijelu Europsku uniju. Promjena države – zbog posla, životnih okolnosti ili osobnih razloga – ne znači gubitak ili zamrzavanje mirovinske štednje. Proizvod je dostupan svima bez obzira na status zaposlenja: zaposlenima, samozaposlenima, studentima i nezaposlenima, a posebno je primjenjiv za mobilne radnike koji mijenjaju države rada unutar EU-a.

Za poslodavce, Europska mirovina predstavlja moderan i porezno učinkovit benefit: uplate do 804 eura godišnje po zaposleniku u Hrvatskoj smanjuju poreznu osnovicu, a zaposleniku istovremeno grade dugoročnu financijsku sigurnost izvan državnog sustava.

ne biraju metu

Napad može doći bilo kada – jeste li spremni na najgori scenarij?

ključni rokovi

Bez licence nema poslovanja: Novi rokovi za kripto tvrtke u Hrvatskoj

Reforma koja mijenja pravila

Europska komisija 20. studenog 2025^[1]. objavila je paket zakonodavnih prijedloga za jačanje dopunskih mirovinskih proizvoda u sklopu strategije za uniju štednje i ulaganja. Prijedlog za izmjenu PEPP uredbe trenutačno prolazi zakonodavni postupak Europskog parlamenta i donosi konkretne promjene.

Ukida se gornja granica naknada od 1 % koja je dosad ograničavala pružatelje, a uvodi se načelo vrijednosti za novac, nacionalna nadzorna tijela uspoređivat će troškove i učinkovitost pojedinog PEPP-a s usporedivim proizvodima na tržištu, a pružatelji s lošijim rezultatima morat će opravdati svoje naknade. Poslodavcima se otvara mogućnost automatskog uključivanja zaposlenika (auto-enrolment), a porezni tretman PEPP-a trebao bi biti izjednačen s nacionalnim mirovinskim proizvodima, što je bila jedna od ključnih strukturnih slabosti do sada.

„Predložene promjene idu u pravom smjeru. Ukidanje cjenovnih ograničenja, auto-enrolment i porezno izjednačavanje, to su mjere koje mogu konkretno ubrzati prihvaćanje Europske mirovine i u Hrvatskoj“, ističe Emilio Gučec, analitičar Finaxa.

Informiranost ostaje ključni izazov

Unatoč rastu, najveća prepreka nije povjerenje u proizvod – nego vidljivost. Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje (EIOPA) je utvrdila da je glavna prepreka potražnji upravo nesvjesnost kućanstava o PEPP-u, uz općenito nisku participaciju u dopunskim mirovinskim shemama.

Hrvatska u tom pogledu nije iznimka, 3. stup uživa daleko veću javnu prepoznatljivost, dok Europska mirovina ostaje gotovo nepoznata široj javnosti, unatoč objektivno povoljnijim uvjetima ulaganja. Konkretni podaci govore sami za sebe: alat eGrađani (opcija „Moja mirovina“) pokazuje da velik dio aktivnih osiguranika može očekivati mirovinu koja ne prelazi 40–50 % posljednje plaće – znatno ispod standarda koji si sami postavljaju. Upravo ta spoznaja sve češće postaje okidač za otvaranje dodatnih mirovinskih računa.

Trendovi se ipak mijenjaju. Sve više građana aktivno traži informacije o dugoročnom ulaganju, a ulazak novih pružatelja na europsko tržište potvrđuje da ovaj segment više nije eksperiment, nego tržište u razvoju. Demografski pritisak na državne mirovinske sustave raste, udio javnih mirovinskih prava u odnosu na BDP visok je i očekuje se daljnji rast, dok građani velik dio štednje drže na bankovnim računima umjesto da je usmjere u dugoročne investicije.

„Ako govorimo iskreno, oslanjanje isključivo na državni mirovinski sustav danas više nije održiva strategija. Demografski trendovi su jasni – tko to ignorira, svjesno preuzima rizik nižeg standarda u mirovini”, zaključuje Gučec.

^[1] https://www.europarl.europa.eu/RegData/etudes/BRIE/2026/782652/EPRS_BRI(2026)782652_EN.pdf