Hrvatski sabor usvojio je izmjene i dopune Zakona o elektroničkim komunikacijama. Riječ je o promjenama regulative koje su dio usklađivanja s pravnom stečevinom EU i kojima se u prvom redu omogućuje brža i jeftinija izgradnja digitalne infrastrukture.

Državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Žarko Tušek rekao je da se njime osigurava provedba europske Uredbe o gigabitnoj infrastrukturi iz 2024. Zakon ujedno uklanja preklapanja s novim Zakonom o kibernetičkoj sigurnosti, kaže.

Ubrzanje izgradnje digitalne infrastrukture smatra se ključnim preduvjetom gospodarskog razvoja i funkcioniranja jedinstvenog digitalnog tržišta, a ovim se promjenama osigurava pravni okvir koji će olakšati i ubrzati uvođenje mreža vrlo velikog kapaciteta, poticanjem zajedničke uporabe postojeće infrastrukture i postavljanjem nove uz što niže troškove.

Također, time se Hrvatska izravno nadovezuje na europski okvir definiran Aktom o gigabitnoj infrastrukturi koji ima cilj do 2030. osigurati gigabitnu povezivost za sva kućanstva i 5G pokrivenost za sva naseljena područja.

Dio novosti vezan je i uz sigurnost i upravljanja krizama kroz preciznije uređenje tzv. kritičnih komunikacija koje obuhvaćaju specijalizirane komunikacijske sustave i rješenja ključna za javnu sigurnost i koordinaciju odgovora na hitne slučajeve i situacije.

Uz ostalo, uvodi i obvezu telekomunikacijskih operatera da prikupljaju i razmjenjuju podatke o korisnicima radi procjene njihove platežne sposobnosti. Time će se, kako je rečeno, doprinijeti smanjenju broja dužnika, iznosa njihova duga, a time i smanjenju ukupnog broja blokiranih dužnika na razini države.