Usred ste važnog posla, gledate video ili jednostavno zatvarate prozor na računalu, kada se iznenada pojavi sigurnosno upozorenje. Prva reakcija većine korisnika je ista – što brže ga zatvoriti i nastaviti s onim što su radili. Istraživanja su pokazala da je ljudski mozak sklon ignoriranju takvih prekida, pogotovo kada smo usredotočeni na drugi zadatak. Studija sa Sveučilišta Brigham Young otkrila je da više od 70 posto ljudi ignorira upozorenja ako se pojave dok gledaju video, a čak 80 posto ako prenose podatke. Kroz godine smo, nažalost, istrenirani da ne vjerujemo ovim porukama. Prečesto se ispostavi da je upozorenje o nesigurnoj stranici samo posljedica isteknutog certifikata, a poplava lažnih antivirusnih prozora stvorila je svojevrsni “imunitet” i uvjerenje da su sve takve poruke prevara. Taj fenomen, poznat kao “dječak koji je vikao vuk”, kibernetički kriminalci vješto iskorištavaju, piše Večernji list.
Među najčešće ignoriranim, a ujedno i najopasnijim upozorenjima, nalaze se ona o ažuriranju softvera. Mnogima se te obavijesti čine kao dosadan podsjetnik koji se može odgoditi za “kasnije”, no one su zapravo ključna linija obrane. Svako ažuriranje operativnog sustava ili aplikacije ne donosi samo nove funkcionalnosti, već i sigurnosne zakrpe koje ispravljaju novootkrivene ranjivosti. Hakeri neprestano traže upravo te “rupe” u zastarjelom softveru kako bi se probili u sustav. Ignoriranjem ažuriranja ostavljate im širom otvorena vrata za instalaciju zlonamjernog softvera, uključujući i zloglasni ransomware koji može šifrirati sve vaše datoteke i tražiti visoku otkupninu za njihov povrat. Odgađanje je, u ovom slučaju, jednako kao da ste ostavili ključ u bravi ulaznih vrata.
Jednako opasno je i zanemarivanje upozorenja vatrozida ili antivirusnog programa. Poruka koja signalizira da nepoznata aplikacija pokušava pristupiti internetu može biti prvi znak da se zlonamjerni softver pokušava “javiti kući” ili proširiti na druge uređaje u mreži. Slično je i s obavijestima preglednika poput “Ova veza nije sigurna”, koje često odbacujemo jednim klikom kako bismo što prije došli do željenog sadržaja. Ljudske greške, bilo da proizlaze iz neznanja, žurbe ili namjernog zaobilaženja pravila, ostaju najčešći uzrok uspješnih kibernetičkih napada. Kriminalci to znaju i svoje taktike, poput phishinga i socijalnog inženjeringa, ciljano usmjeravaju na iskorištavanje upravo te ljudske slabosti.
Ipak, nisu sva upozorenja koja ignoriramo stvarna. Kibernetički kriminalci usavršili su taktiku korištenja lažnih sigurnosnih upozorenja, poznatih kao “scareware”, kako bi manipulirali korisnicima. Na ekranu se iznenada pojavljuje blješteći prozor s dramatičnom porukom: “UPOZORENJE! Vaše računalo zaraženo je s pet virusa! Kliknite ovdje za trenutno čišćenje!”. Često je popraćen zvukom sirene ili odbrojavanjem kako bi se stvorio osjećaj hitnosti i panike. Cilj ovakvih prevara je natjerati vas da u strahu napravite ishitrenu radnju – da kliknete na poveznicu koja će zapravo instalirati virus, da nazovete lažnu tehničku podršku i date im pristup računalu ili da platite za beskorisni, a često i štetan, softver.
Prepoznavanje razlike između legitimnog upozorenja i prevare ključno je za vašu sigurnost. Prvi i najvažniji korak je provjeriti odakle poruka dolazi. Prava antivirusna upozorenja dolaze iz softvera koji je već instaliran na vašem računalu i obično se pojavljuju kao sistemske obavijesti u kutu ekrana ili unutar sučelja samog programa. S druge strane, lažna upozorenja gotovo uvijek se pojavljuju unutar internetskog preglednika, često kao skočni prozor koji prekriva cijelu stranicu i oponaša izgled Windows ili macOS sustava. Obratite pozornost i na ton poruke. Legitimni sigurnosni softver koristi miran i informativan jezik, poput “Prijetnja blokirana”, dok će prevare uvijek koristiti panične fraze poput “Vaš sustav je zaražen!” ili “Potrebna hitna akcija!”.
Ako vas upozorenje traži da nazovete neki telefonski broj, preuzmete dodatni softver ili kliknete na poveznicu kako biste “očistili” računalo, gotovo je sigurno riječ o prevari. Ugledne sigurnosne tvrtke nikada neće od vas tražiti da zovete nasumične brojeve ili preuzimate nadogradnje putem sumnjivih skočnih oglasa. Iako prevaranti često koriste ukradene logotipe poznatih tvrtki kako bi izgledali uvjerljivije, nemojte da vas to zavara. Najsigurniji pristup je nikada ne klikati unutar sumnjivog prozora. Umjesto toga, sami otvorite svoj antivirusni program iz izbornika Start ili s radne površine i provjerite sigurnosni status izravno u aplikaciji. Ako vaša stvarna zaštita kaže da je sve u redu, možete sigurno ignorirati paničnu poruku iz preglednika.
U slučaju da se susretnete s ovakvim lažnim upozorenjem, najvažnije je ostati smiren. Nemojte klikati ni na jedan gumb unutar prozora, čak ni na “Zatvori” ili “X”, jer i oni mogu biti poveznice koje vode do instalacije malwarea. Najsigurniji način za zatvaranje je korištenjem tipkovničkih prečaca, poput Alt + F4 na Windowsima ili Cmd + Q na macOS-u, kako biste zatvorili cijeli preglednik. Nakon toga, preporučljivo je pokrenuti potpuno skeniranje sustava s vašim pouzdanim antivirusnim programom kako biste bili sigurni da ništa štetno nije promaklo. U konačnici, iako se čovjek često smatra najslabijom karikom u lancu kibernetičke sigurnosti, upravo osviješten i educiran korisnik postaje najvažnija i najsnažnija linija obrane od sve sofisticiranijih digitalnih prijetnji.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu