Ekonomski stručnjak Mladen Vedriš gostovao je u emisiji N1 – Novi dan, gdje je komentirao inflaciju, rast cijena te aktualna kretanja na tržištu goriva.

Upitan zašto se cijene koje jednom porastu teško vraćaju na prijašnje razine nakon završetka krize, Vedriš je odgovorio slikovitom usporedbom. Kazao je da se čovjek ne može vratiti na 20 godina života, ali se može održavati kvalitetnim životom.

oštra poruka

Ljubo Jurčić: U Hrvatskoj se ne isplati raditi, proizvoditi i izvoziti

„Isto tako, dobrim vođenjem ekonomije može se prije svega spriječiti daljnji rast cijena, odnosno inflacija. No povratak na staro gotovo je nemoguć“, istaknuo je. Dodao je da se rast cijena najčešće pokušava kompenzirati zahtjevima za rastom realnih plaća i mirovina.

No takav rast, upozorava, traži dodatna sredstva. U javnom sektoru to znači veći pritisak na proračun, dok u privatnom sektoru predstavlja udar na konkurentnost poduzeća.

„Između Scile i Haribde nastalog stanja i dobrih rješenja nalazi se pravo umijeće upravljanja. Kako opstati i kako ostvariti cilj eurozone, a to je inflacija od dva posto, pitanja su s kojima ćemo se još dugo nositi“, rekao je Vedriš.

Govoreći o cijenama goriva, razlikama u odnosu na razdoblje prije krize na Bliskom istoku te regulaciji cijena, naglasio je da je u osnovi riječ o tržištu i zakonima ponude i potražnje.

„Kada pogledate koliko se traži dizel, vidite da je upravo taj pritisak potražnje podigao cijene. Tu je i rekonstrukcija riječke rafinerije, koja bi iz težih derivata trebala dobivati više dizela. Kada to uspije, zadovoljit će dio domaćih potreba i profitabilnije poslovati“, pojasnio je.

Dodao je da tržište određuje cijene slično kao kod prvih jagoda ili šparoga u sezoni, kada nije presudno koliko je proizvodnja koštala, nego kakva je trenutačna tržišna situacija.

End-to-end model

Dostupnost bez čekanja: novi standard konkurentnosti u zdravstvu

Nova razvojna faza

Novi LDC-i u Dugopolju i Velikoj Gorici temelj su za održiv razvoj Studenca

Cijena benzina porasla je oko dva posto, dok je dizel skuplji gotovo 20 posto. Vedriš upozorava da upravo tih 20 posto predstavlja potencijalni udar koji treba spriječiti kako se ne bi stvorila nova inflacijska očekivanja.

Komentirao je i takozvani „plivajući“ PDV te poručio da je riječ o razumnom alatu ekonomske politike.

„To je kao kada imate maticu na vijku – pametnije ju je na vrijeme dobro stegnuti nego kasnije sanirati štetu na cijelom sustavu. Ako ova mjera spriječi udar na lanac cijena i novi inflacijski val, onda je dobra“, rekao je.

Dodao je da takva mjera fiskalno ne predstavlja prevelik teret te da se, ovisno o trajanju, može govoriti o nekoliko desetaka milijuna eura, što državni proračun može podnijeti.

Vedriš je istaknuo da je inflacija u Hrvatskoj i prije aktualnih događaja bila pri samom vrhu eurozone.

„Naš problem je suštinski. Ovo je samo dodatni okidač koji ubrzava rast cijena. Prije ove krize imali smo stopu od 3,6 posto, dok je prosjek eurozone bio 2,05 posto“, upozorio je.

Smatra da će aktualna geopolitička kriza završiti nekim kompromisom koji možda neće nikoga potpuno zadovoljiti, ali će biti prihvatljiv svim stranama.

Vedriš je također rekao da je točna tvrdnja kako Hrvatska nije toliko pogođena ovom krizom jer se gospodarstvo u velikoj mjeri oslanja na usluge i turizam, a manje na industrijsku proizvodnju.

Istodobno, upravo zbog slabije industrijske baze Hrvatska ima manje ekoloških opterećenja i bilježi određeni rast BDP-a.

„To je druga optika – kao kada biste rekli da je čovjek sretniji jer nema automobil pa manje troši na benzin i održavanje. Pitanje je samo što to znači za njegovu kvalitetu života“, rekao je.

Govoreći o metodologiji izračuna inflacije, podsjetio je na objašnjenja Državnog zavoda za statistiku. Naglasio je da se u izračun uključuje oko 800 proizvoda i usluga, od kojih velik dio građani ne koriste svakodnevno.

„Taj široki izbor artikala čini stopu inflacije 4,8 posto, a ne višom. No važnije od rasprave o metodologiji jest pitanje kako inflaciju smanjiti“, poručio je.

Zahtjevi za rastom osobnih dohodaka, dodaje, potpuno su legitimni s obzirom na skupoću života i rast cijena. No ključno je pitanje iz kojih izvora se takva povećanja mogu financirati.

„S jedne strane imate pustinju, s druge močvaru. Tu se vidi umijeće države – kako pomoći onima koji jedva opstaju, a kako dio ekstraprofita uzeti od onih koji su u ovim okolnostima profitirali“, istaknuo je.

Naglasio je da se pitanje većih plaća u javnom i privatnom sektoru ne može dugoročno riješiti bez drukčije strukture gospodarstva.

Ako se postigne dogovor i kriza na Bliskom istoku završi u iduća dva tjedna, Vedriš smatra da bi pomoć trebalo usmjeriti najosjetljivijim sektorima – prijevoznicima, poljoprivrednicima i ribarima.

„Kod ostalih nema razloga da se to prelije u inflaciju i rast cijena. U tom slučaju i cijene goriva trebale bi se vratiti na bazne vrijednosti“, zaključio je.

Ako dogovora ne bude, upozorio je Vedriš, ponovno bi se mogla otvoriti potreba za uvođenjem plivajućeg PDV-a.