Blokirani građani u Hrvatskoj duguju ukupno oko tri milijarde eura, od onih s nekoliko tisuća eura do rekordera umirovljenika s dugom od 118 milijuna eura, kako je za HRT rekla članica Uprave FINA-e Vinka Ilak. Dug građana se smanjuje, a 2017. bilo je dvostruko većih šest milijardi eura, da bi nakon Vladinih mjera pao na oko dvije i po milijarde eura. U posljednje se vrijeme ipak bilježi blaži rast. Umirovljenici su lani ovršeni za više od 106 milijuna eura.
Polovicu duga drži 0,7 posto dužnika
Tako je 2026. u odnosu na početak 2025. dug porastao za oko 3,8 posto, ali je broj blokiranih pao sa 323.000 u 2018. godini na današnjih 197.000. Otpis dugova imao je ograničen učinak, ali je kombinacija mjera donijela rezultat, a cijeli paket mjera doveo je do smanjenja od 125.000 građana u blokadi, kako je pojasnila Ilak.
Pritom je neujednačena struktura duga koja ruši uvriježenu percepciju da su svi blokirani socijalni slučajevi. Tako 1.473 dužnika od 197.000, što je 0,7 posto, duguje čak 1,6 milijardi eura, odnosno više od 51 posto ukupnog duga, rekla je Ilak.To znači da preostalih gotovo 196.000 građana dijeli drugu polovicu duga. Najveći pojedinačni dug ima umirovljenik, a iznosi oko 118 milijuna eura.
– Riječ je uglavnom o bivšim poduzetnicima i vlasnicima tvrtki koji su jamčili za obveze. Prosječan građanin se ne može zadužiti za takve iznose, pojasnila je Vinka Ilak.
‘Nama dolaze ljudi kojima se dogodio život’
Predsjednik udruge Padobran, Igor Škrgatić naglašava da se njegova organizacija ne susreće s takvim ekstremnim slučajevima.
– Nama dolaze ljudi kojima se dogodio život. Ušli su u dugove zbog objektivnih okolnosti i imaju potencijal da ih riješe kroz restrukturiranje ili osobni stečaj, rekao je.
Ističe da je problem širi od same blokade računa. Pokušava, kaže, uvesti pojam prezaduženih, jer blokirani su samo jedan dio problema. Postoje ovrhe kod poslodavaca i na mirovinama koje nisu u potpunosti obuhvaćene statistikama, upozorio je Škrgatić .
Dodatni problem su takozvane neaktivne ovrhe. Ako tri godine nema naplate i šest mjeseci nema aktivnosti, ovrha se deaktivira. Ali dug ne nestaje, to može dovesti do novog kruga blokada.
– Kad se dužnik odblokira, vjerovnici ponovno pokreću ovrhe. Zato je važno gledati i taj dio duga kod konsolidacije, pojasnio je Škrgatić.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu