Uvođenjem Vladinog tzv. “plivajućeg PDV-a” na gorivo otvara se niz pitanja – od stvarnog utjecaja na cijene do opasnosti od manipulacija na tržištu, a o tome se raspravljalo u emisiji Hrvatskog radija U mreži Prvog, gdje su stručnjaci upozorili – učinak postoji, ali nije ni brz ni jednostavan.

NOVI PRAVILNIK MUP-a

U Hrvatskoj se od idućeg tjedna uvode nova pravila za strane radnike, evo što moraju učiniti

Naime, Vlada je prihvatila izmjene Zakona o porezu na dodanu vrijednost kojima si otvara prostor da u izvanrednim okolnostima smanji PDV na gorivo s 25% na minimalno 15%.

Riječ je o fleksibilnom mehanizmu koji se može aktivirati brzo, bez dugotrajne zakonodavne procedure.

Državni tajnik u Ministarstvu financija Matej Bule pojasnio je da se radi o tome da Vlada sebi osigurava prostor, jedan fleksibilan mehanizam da u nekim ekstremnim okolnostima može reagirati privremeno kako bi izmijenila poreznu stopu koju se inače mijenja zakonom, piše na portalu Vijesti HRT.

Dodao je da bi mjera vrijedila kratkoročno, primjerice dva tjedna, kako bi se ublažili nagli energetski šokovi.

No što su “ekstremne okolnosti”? Prema procjenama, to bi mogao biti scenarij u kojem cijena nafte prelazi 150 dolara po barelu, ali Bule naglašava da ne postoji striktna granica.

– Teško je sada reći koja je to točna cijena, ali situacije koje su potpuno nepredvidljive i imaju značajan učinak na gospodarstvo i standard građana smatraju se posebnim okolnostima, dodao je.

Štern: Bez ove mjere reakcija bi kasnila

End-to-end model

Dostupnost bez čekanja: novi standard konkurentnosti u zdravstvu

Nova razvojna faza

Novi LDC-i u Dugopolju i Velikoj Gorici temelj su za održiv razvoj Studenca

Energetski stručnjak Davor Štern pozdravio je potez Vlade, ističući da je riječ o nužnom alatu u nestabilnim vremenima.

– Kad poskupi nafta, tržište se ponaša kao da je dobilo karcinom. Važno je spriječiti da se taj ‘karcinom’ proširi na cijelo gospodarstvo, upozorio je Štern.

Naglašava da ovakav instrument omogućuje brzo djelovanje i smanjuje prostor za neopravdano dizanje cijena.

– To ubija svaki izgovor bilo koga tko diže cijene zbog rasta nafte, jer država može reagirati, rekao je.

Kad cijene rastu – rastu brzo, a kad padaju – to ide sporije

Ključno pitanje za građane jest, hoće li smanjenje PDV-a automatski značiti niže cijene? Ekonomski stručnjak Ljubo Jurčić upozorava da stvari nisu tako jednostavne.

– Postoji mehanizam prelijevanja cijena, ali kad cijene rastu – rastu brzo. Kad padaju – to ide sporije, rekao je Jurčić.

Dodaje da konačni učinak ovisi o udjelu energenata u cijeni proizvoda.

– Ako je proizvod 100% vezan uz naftu, cijena može pasti 10%. Ali ako je udio nafte 10%, onda će pad biti tek oko 1%, pojasnio je.

Drugim riječima, pad cijena goriva ne znači automatski isti pad cijena u trgovinama.

Prema procjenama iznesenima u emisiji, smanjenje PDV-a s 25% na 15% moglo bi sniziti cijenu benzina za oko 13 centi po litri.

To znači da bi spremnik od 50 litara bio jeftiniji oko 6,5 eura, no, učinak na širu inflaciju bio bi ograničen.

Jurčić ističe da rast cijena energenata u pravilu podiže inflaciju za oko jedan postotni bod.

– Ako cijena nafte raste s 100 na 120 dolara, inflacija može porasti za oko 1%, rekao je.

Međutim, upozorava i na drugu stranu medalje.

– U kratkom roku mjera pomaže, ali dugoročno smanjuje prihode proračuna, što može utjecati na razvoj, dodao je.

Domaći proizvodi bi bili konkurentniji

Štern ističe još jedan efekt, konkurentnost domaće proizvodnje.

– Domaći proizvodi bi bili konkurentniji jer strani proizvođači neće imati ovu mjeru i formirat će cijene prema tržištu, rekao je.

No upozorava da Hrvatska ne može kontrolirati cijene uvozne robe, što ograničava ukupni učinak mjere.

Procjene govore da bi u najcrnjem scenariju plivajući PDV državu mogao stajati i do 380 milijuna eura godišnje. No državni tajnik u Ministarstvu financija Matej Bule ističe da je takav scenarij nerealan.

Domaći proizvodi bi bili konkurentniji To je trošak koji bi imali na godišnjoj razini kada bi svaka dva tjedna produživali mjeru za cijelu godinu. To zapravo nije ideja i nadamo se da ovaj mehanizam nikada nećemo ni iskoristiti, rekao je Bule.

Naglašava da je mjera zamišljena kao kratkoročna intervencija, u trajanju od oko dva tjedna, kako bi se zaustavio nagli tržišni šok.

Cilj je zaustavljanje lavine

Bule jasno poručuje da plivajući PDV ne znači automatski pad cijena u trgovinama.

– Ideja nije da se odmah smanje sve cijene, nego da se zaustavi šok u samom začetku i spriječi ozbiljan poremećaj u gospodarstvu, naglasio je.

Drugim riječima, riječ je o svojevrsnoj “kočnici” koja bi spriječila lančano poskupljenje nakon naglog rasta cijena energenata.

Čak i bez plivajućeg PDV-a, država već sada osjeća trošak intervencija.

– Samo snižavanje trošarina državu je u nekoliko tjedana koštalo više od 20 milijuna eura, istaknuo je Bule.

Izračun potencijalnog gubitka temelji se na oko milijardu eura godišnjeg prihoda od PDV-a na naftu i derivate – smanjenje stope za 10 postotnih bodova dovodi do velikog “rupa” u proračunu ako bi mjera trajala cijelu godinu.

Jedna od ključnih bojazni je da distributeri dio poreznog rasterećenja zadrže za sebe. Bule tvrdi da za to nema prostora.

– Vlada određuje cijene nafte i naftnih derivata. Ako se smanji PDV, i ta cijena koju Vlada određuje bit će niža. Nitko nema manevarski prostor da to zadrži, rekao je.

Ekonomski stručnjak Ljubo Jurčić upozorio je da bi učinkovitije bilo ciljano pomagati najugroženije.

Ističe da bi takav model bio pravedniji, posebno za skupine poput prijevoznika, ribara ili poljoprivrednika kojima gorivo čini velik dio troškova.

Hoće li mjera privući turiste?

Jurčić smatra da niže cijene goriva neće imati presudan utjecaj na turizam.

– Turist koji potroši tisuću ili dvije tisuće eura neće donositi odluku zbog 20 eura razlike, rekao je.

Dodaje da će ključni faktor biti sigurnost i blizina.

– Zbog nesigurnosti u svijetu turisti biraju bliže destinacije, a Hrvatska je u tom smislu u dobroj poziciji, naglasio je Ljubu Jurčić u emisiji Hrvatskog radija U mreži Prvog.

Plivajući PDV zamišljen je kao brz i fleksibilan alat za krizne situacije, a ne kao dugoročna porezna politika. Njegova snaga je u brzini reakcije, ali slabost u ograničenom učinku i potencijalnom trošku.