Rat u Iranu i šok na tržištima energije kao posljedica, uništavaju nade u oporavak njemačkog gospodarstva, zbog čega vlada u Berlinu priprema drastično sniženje prognoze rasta za 2026. godinu, s oko 1 posto na samo 0,5 posto. Prema informacijama Financial Timesa, njemačka vlada uskoro će službeno prepoloviti svoju ekonomsku prognozu, jer više cijene nafte i plina te povećana neizvjesnost teško pogađaju izvozno orijentiranu industriju najvećeg europskog gospodarstva. Njemačka, koja nije izravno uključena u sukob, snažno osjeća posljedice rata. Ministar financija Lars Klingbeil otvoreno je priznao da rat šteti njemačkom gospodarskom rastu, unatoč tome što Berlin ne sudjeluje u vojnim operacijama. Međunarodni monetarni fond već je snizio prognozu rasta za Njemačku za 0,3 postotna boda, na 0,8 posto u 2026. i 1,2 posto u 2027. godini, te istodobno podigao očekivanja inflacije.

Ifo institut upozorava da je rat u Iranu značajno povećao ekonomsku neizvjesnost. U ožujku je čak 78,6 posto njemačkih tvrtki teško ili vrlo teško moglo procijeniti budući razvoj poslovanja, što je najviša razina od veljače 2024. Posebno su pogođeni sektor usluga, transport i logistika te trgovina. “Stagnacija je nova normalnost”, rekao je Clemens Fuest, voditelj minhenskog Ifo instituta. “Navikli smo na očekivanje da će se rast u nekom trenutku nastaviti, ali nažalost to se više ne može uzimati zdravo za gotovo”, kazao je. Fuest je rekao da troškovi energije pogoršavaju duboko ukorijenjene izazove, uključujući smanjenje radne snage, ograničen rast produktivnosti i rastuću birokraciju. Glavni ekonomist Commerzbanke Jörg Krämer rekao je za FT da je “sve vjerojatnije” da će 2026. “biti još jedna izgubljena godina u smislu rasta”.

Više cijene energenata djeluju poput dodatnog poreza na njemačku industriju, koja je već oslabljena prethodnim energetskim šokom nakon rata u Ukrajini. Stručnjaci upozoravaju da produljeni sukob u Hormuškom tjesnacu i poremećaji u lancima opskrbe mogu dovesti do deindustrijalizacije i trajnog gubitka konkurentnosti. Vodeći njemački ekonomski instituti u proljetnom izvješću prepolovili su prognozu rasta na samo 0,6 posto za 2026. godinu. U najgorem scenariju, ako rat eskalira, rast bi mogao biti još niži, a proračunski deficit bi mogao dosegnuti 4,2 posto BDP-a. Njemačka se tako suočava s rizikom da četvrtu godinu zaredom bilježi vrlo slab rast ili stagnaciju. 

Ekonomisti Goldman Sachsa procjenjuju da će povećanje državne potrošnje ove godine povećati BDP za samo 0,5 postotnih bodova. Iranski rat uništio je nade da će poticaj potrošnje stvoriti “duh optimizma” u privatnom sektoru koji će pokrenuti održivi gospodarski rast, rekao je za FT ekonomist Goldman Sachsa Sven Jari Stehn. Proizvodnja u kemijskoj i farmaceutskoj industriji, jednoj od okosnica njemačke industrije, pala je na razine s kraja 2004. i bila je na margini posljednje tri godine, prema podacima Bundesbanke. “Situacija je ozbiljna i nije se poboljšala od početka rata na Bliskom istoku”, rekao je za FT Henrik Meincke, glavni ekonomist Njemačkog udruženja kemijske industrije. “Tvrtke već zatvaraju proizvodne pogone jer se bore s niskom iskorištenošću kapaciteta i visokim pritiskom na marže”, kazao je. 

Vlada kancelara Friedricha Merza suočena je s teškim izazovom. No, nisu svi ekonomisti u potpunosti otpisali 2026. “Ako vlada uspije provesti svoj fiskalni paket, poticaji će biti toliko veliki da će se odraziti na veću potrošnju i zaposlenost”, rekao je Christian Schulz, glavni ekonomist Allianz Global Investorsa.