Cijene nafte snažno su reagirale na novu eskalaciju na Bliskom istoku nakon što je američki predsjednik Donald Trump naredio blokadu pomorskog prometa povezanog s Iranom. Brent je početkom tjedna skočio 7,4 posto, iznad 102 dolara po barelu, da bi se već u utorak ujutro djelomično korigirao na oko 96,5 dolara, što jasno pokazuje razinu nesigurnosti na tržištu.

Američko Središnje zapovjedništvo (CENTCOM) objavilo je da će presretati brodove koji ulaze u iranske luke ili iz njih izlaze, dok formalno neće ograničavati prolaz kroz Hormuški tjesnac za ostali promet. Ipak, Washington je poručio da će meta biti i brodovi koji su Iranu plaćali prolaz, čime se de facto širi zona rizika i na neutralne aktere.

Trumpova strategija temelji se na pretpostavci da će ekonomsko gušenje natjerati Teheran na ustupke ondje gdje vojni pritisak nije uspio. No, kako upozorava The Economist, riječ je o izrazito rizičnom potezu koji može dodatno destabilizirati globalno energetsko tržište i potaknuti novu eskalaciju sukoba.

Procjene ukazuju da bi blokada mogla ukloniti gotovo dva milijuna barela iranske nafte dnevno s tržišta, što je oko dva posto globalne potrošnje, ali i ugroziti znatno veće količine nafte koje prolaze kroz Hormuz, ključnu arteriju svjetske trgovine energentima.

Istodobno, prvi signali s terena pokazuju koliko je provedba blokade kompleksna. Tanker povezan s Kinom, koji je pod američkim sankcijama, pokušao je napustiti Perzijski zaljev i proći kroz tjesnac. Taj potez tumači se kao izravan test američke odlučnosti. Kako navodi Bloomberg, riječ je o jednom od prvih konkretnih slučajeva koji pokazuje kako bi blokada mogla funkcionirati u praksi. Sličan obrazac zabilježen je i kod drugih brodova koji su prethodno pristajali u iranskim lukama.

Reakcija tržišta zasad je oprezna. Brodovlasnici i trgovci energijom privremeno obustavljaju prolaze kroz tjesnac dok ne postane jasno kako će se blokada provoditi u praksi. Ključno pitanje, kako upozoravaju tržišni analitičari, nije samo mogu li brodovi fizički proći, već kakve će kriterije američka mornarica primjenjivati i koliko će selektivno provoditi kontrolu.

Upravo tu leži najveća slabost američke strategije. Prema analizi Reuters Breakingviewsa, čak i ako SAD osigura vojnu pratnju i formalno omogući prolaz, to ne znači da će se promet brzo normalizirati. Brodari i osiguravatelji reagiraju na percepciju rizika, pa se očekuje spor i neizvjestan povratak prometa kroz Hormuški tjesnac.

Dodatni izazov predstavlja geopolitička dimenzija. Kina, kao najveći svjetski uvoznik nafte, ključni je kupac iranskih energenata, a svaki pokušaj presretanja kineskih brodova nosi rizik šire eskalacije. Već i pojedinačni slučajevi prolaska sankcioniranih tankera sugeriraju da blokada nije potpuno nepropusna te da će njezina učinkovitost ovisiti o ponašanju velikih globalnih aktera.

Ljudi ispred profita

Oni nude više od plaće – zato privlače i zadržavaju najbolje ljude

Od troška do dobiti

Revolucija u energetici: Ono što ste plaćali, sada vam donosi profit

Iran je, s druge strane, jasno poručio da neće pasivno promatrati razvoj događaja. Teheran prijeti napadima na luke i energetsku infrastrukturu diljem Perzijskog zaljeva, uz poruku da sigurnost mora biti „ili za sve ili ni za koga”, što dodatno povećava rizik šireg regionalnog sukoba.

Kako zaključuje The Economist, riječ je o opasnoj geopolitičkoj okladi: iako bi ekonomski pritisak mogao pogoditi iransko gospodarstvo, postoji realna mogućnost da će posljedice biti globalne, uključujući novi snažan rast cijena nafte. U scenariju daljnje eskalacije, cijene bi mogle značajno porasti, pri čemu analitičari ne isključuju mogućnost da se Brent duže zadrži iznad 110 –120 dolara po barelu, osobito ako dođe do poremećaja proizvodnje i transporta u državama Perzijskog zaljeva.

Sve to stavlja američku administraciju pred složen izbor. Ako blokada bude nedosljedna, riskira gubitak vjerodostojnosti. Ako bude strogo provedena, raste opasnost od šireg sukoba i poremećaja globalne trgovine. U oba slučaja, Hormuški tjesnac ostaje jedno od ključnih geopolitičkih žarišta svijeta – gdje i ograničeni potezi mogu imati globalne ekonomske posljedice.