Mravi drže cijenu, ako je suditi prema izvještajima koji dolaze iz Afrike. Priča ide otprilike ovako. Tijekom ove kišne sezone, rojevi se mogu vidjeti kako napuštaju tisuće mravinjaka u i oko Gilgila, mirnog poljoprivrednog grada u kenijskom Rift Valleyu koji se pojavio kao središte procvata ilegalne trgovine.

‘Garantiramo da dolazi živa’

Tijekom rituala parenja krilati mužjaci napuštaju gnijezdo kako bi oplodili matice, koje također u to vrijeme polete. To je idealno vrijeme za lov na matice mrava koje na kraju završe u rukama krijumčara. Ovo crno tržište je globalno i raste iz dana u dan. Iskorištava pomamu za držanjem mrava u prozirnim kućicama dizajniranim za promatranje insekata dok marljivo grade koloniju.

Upravo su divovske afričke matice mrava žeteoca (lat. Messor cephalotes), koje su velike i crvene boje, najcjenjenije među međunarodnim kolekcionarima mrava – može se postići vrtoglava cijena do 220 dolara za jedinku. Jedna oplođena matica može stvoriti cijelu koloniju i može živjeti desetljećima – i može se lako poslati poštom jer skeneri obično ne otkrivaju organski materijal. A zašto je baš ta vrsta tražena? Zašto jer je poznata po svojoj impresivnoj veličini i složenoj društvenoj strukturi.

Lani su dvojica 19-godišnjaka iz Belgije osuđena jer je kod njih pronađeno 5000 mrava. Mjesto radnje je, naravno, Kenija. Sutkinja Njeri Thuku nije povjerovala njihovoj priči da su ih sakupljali iz hobija. Izjavila da bi ta količina mrava na internetu u Europi, Aziji i dijelovima Sjeverne Amerike moglo postići cijenu veću od 800.000 eura, odnosno 900.000 dolara. Istina je na tragu ovog što kaže sutkinja Njeri Thuku.

Samo letimičnim pogledom na Google dobijete nekoliko stranica koje prodaju afričke marve žeteoce. Na jednom nizozemskom sajtu cijena matice je 149,99 eura, ali je naglašeno da je trenutačno rasprodana. Stranica donosi detaljan opis uzgoja te kažu da je težina održavanja tri od pet. Jedna britanska stranica pak navodi: “Garantiramo da će vaša matica stići živa, dolazi dobro zapakirana u našim vrećicama koje imaju dvostrano punjenje, kao i dodatni sloj mjehuričaste folije oko naših epruveta.”

Mravi su samo vrh sante leda kada se priča o švercu egzotičnih životinja ili njihovih dijelova. WWF procjenjuje da to tržište na globalnoj razini vrijedi 20 milijardi dolara godišnje. Kažu da je to globalna kriza koju pokreću moćne međunarodne kriminalne mreže. Ti sindikati trguju divljim životinjama i njihovim dijelovima slično kao što to čine skupine koje trguju drogom i oružjem, što zločin povezan s divljim životinjama čini jednim od najunosnijih ilegalnih tržišta na svijetu.

U srži leži trgovina koja cilja širok raspon vrsta – od kultnih životinja poput slonova, nosoroga i tigrova do manje poznatih, ali jednako ranjivih vrsta poput morskih kornjača i rijetkog drveća. To je najveća izravna prijetnja budućnosti mnogih najugroženijih vrsta na svijetu, odmah nakon uništavanja staništa. Lanac opskrbe ilegalnom trgovinom divljim životinjama složen je i proteže se preko kontinenata. Uzorak je sličan poput krijumčarenja droge, oružja ili ljudi. Počinje na izvoru, gdje se divlje životinje love – često u ekonomski ranjivim regijama.

Obrana i troškovi

Poruka EU-a: Ulaganja da, ali ne na račun građana – lekcija i za Hrvatsku

Proizvodnja namještaja

Kako je domaća proizvodnja namještaja postala važnija od cijene

Ti se proizvodi zatim krijumčare putem mreže posrednika, uključujući krijumčare, korumpirane dužnosnike i organizirane kriminalne skupine, koji ih prebacuju preko granica koristeći sofisticirane metode. Konačno, dolaze do potrošača koji ih kupuju iz mnogo razloga, uključujući luksuzni nakit, ukrase, tradicionalnu medicinu, egzotične kućne ljubimce i hranu. Iza svega, naravno, stoji velika zarada posebice za rijetke i ugrožene vrste, kaže WWF.

Globalni opseg i razmjeri kriminala u području divljih životinja i dalje su značajni, a zapljene od 2015. do 2021. ukazuju na ilegalnu trgovinu u 162 zemlje i teritorija koja utječe na oko 4000 biljnih i životinjskih vrsta. Da, dobro ste pročitali. Četiri tisuće vrsti biljaka i životinja u samo šest godina. Otprilike 3250 njih navedeno je u CITES Appendices – popisu vrsta kojima se pružaju različite razine ili vrste zaštite od prekomjernog iskorištavanja. Kao gruba slika razmjera, ove zapljene uključivale su 13 milijuna predmeta i preko 16.000 tona životinjskog i biljnog materijala tijekom ovih godina.

To je prema izvješću UNODC (United Nations Office od Drugs and Crime). Taj ured je dosad napravio tri velika istraživanja. Prvo je izašlo 2016., drugo 2020., a treće 2024. Koralji su pri vrhu prema zapljenama prilikom ilegalne trgovine u razdoblju od 2015. do 2021. Čine 16 posto. Visoko su krokodili s devet posto, a iza njih su slonovi sa šest posto. No, iako nisu visoko u količini zapljena, ilegalna trgovina najviše utječe na populaciju nosoroga.

Kućni ljubimci i medicina

Životinja koja je u samom vrhu ilegalnog trgovanja je – ljuskavac. Taj sramežljiv i samotni sisavac prekriven je od glave do pete ljuskama napravljenim od keratina, istog materijala kao i naši nokti. Ovi pretpovijesni sisavci, koji postoje već 80 milijuna godina, sada su ugroženi i pred izumiranjem su. Nažalost, dio su trgovine egzotičnim kućnim ljubimcima, kao i međunarodne trgovine tradicionalnom medicinom.

Ljuskavci su najtrgovaniji divlji sisavci na svijetu zbog velike potražnje za njihovim ljuskama i kandžama u tradicionalnoj medicini. Njihovo meso se smatra delikatesom u nekim azijskim zemljama, a konzumiraju se kao meso u nekim afričkim zemljama, kaže u svojem izvješću International Fund for Animal Welfare.