“Koliko električne energije troši umjetna inteligencija?”, ako ste ovo pitanje postavili ChatGPT-ju budite sigurni da je troši mnogo jer niste jedini koji razgovara s umjetnom inteligencijom.

Pretpostavlja se da ima 2,5 milijarda upit dnevno, a naša komunikacija s AI-jem troši jedan GWh energije. Kakva nas budućnost čeka kada je u pitanju energetska tranzicija i AI te što je s održivim gospodarstvom raspravljalo se na konferenciji Polovnog dnevnika.

Centri postaju izazov

Maja Rajčić pomoćnica je ravnatelja za operativno poslovanje (EIHP) te ističe kako veliku ulogu imaju podatkovni centri i to kroz dvije komponente. Energija se troši kod same proizvodnje čipova i vodiča, a zatim onda i u samim centrima.

“Prema podacima iz 2024. ukupna potrošnja u data centrima je bila 1,5 posto ukupne potrošnje, odnosno 415 TWh godišnje. Sve više nas koristi AI, što znači da se gradi više centara, a oni kao takvi postaju izazov i za lokalne mreže.”

Kolika je onda uloga jednog običnog čovjek u cijeloj priči, pitao ju je Ilija Jandrić na Energetskom Summitu.

“Za naša pitanja, važan je segment treniranja modela, a ta faza je energetski jako intenzivna. Za ChatGPT5 trening je trajao pet mjeseci, potrošeno je na desetine GWh. To bi bio ekvivalent tisuća kućanstava koje su se godišnje mogle opskrbljivati energijom.”

Nije samo da podatkovni centri troše energiju, već i stvaraju toplinu pa je pitanje što s onom otpadnom. Na razini EU sve je regulirano, a cilj je koristiti je primarno za grijanje, poljoprivredu…

Sve te sustave nekako treba se i hladiti, a kako se to danas radi pojasnio je Tomislav Lacković, inače prodajni inženjer u tvrtki ECCOS Inženjering d.o.o.

Certifikati

Ono što se događa “iza kulisa” interneta uskoro bi mogao postati vaš najveći IT problem

EU pred izazovom

Europa ulazi u najopasniju fazu: utrka za sirovinama prijeti novim kolonijalizmom

“Tradicionalni sustavi klimatizacije ne mogu to pratiti, moraju se primjenjivati nove tehnologije pa se prelazi na sustave sa zračnog na tekuće hlađenje gdje se čip ili dijelovi servera uranjaju u tekućine da bi se postiglo efektivno hlađenje.”

Osim toga, dolazimo do situacije gdje AI hladi AI jer instaliraju se sustavi koji senzorima i umjetnom inteligencijom doziraju razinu hlađenja samih centara. Dodaje kako predviđanja kažu da će 170 milijardi eura biti potrošeno na podatkovne centre, a usko grlo je bš potrošnja električne energije.

U cijeloj toj priči važnu ulogu igra i privatni sektor, a Željko Krevzelj, ravnatelj Uprave za energetiku Ministarstva gospodarstva, ističe da je bitna suradnja države i privatnog.

“Već smo ulagali u modernizaciju mreže, sustav, ali i druge projekte koji su ključni za buduću viziju Hrvatske kao energetski neovisne i stabilne.”

AI treba podatke

Koliko smo spremni na primjenu AI-ja u energetici, odgovorio je Mario Valčić, direktor Smart Infrastructure Siemensa te potpredsjednik HUP Udruge energetike.

“Umjetna inteligencija već se koristi u svim tim industrijama, a važno je razlikovati generativnu kojom se svi koristimo na mobitelima i industrijsku koja mora biti točna i precizna. Sve to neće raditi ako nemate dovoljnu količinu podataka. Podaci su najvažnija stvar koju AI treba.” On navodi kako upotreba industrijskog AI-ja zahtijeva ozbiljan pristup, ali daje rezultate, konkurentnost i poboljšanje.

“Važno je da u Hrvatskoj pečemo koristiti AI u industrijskom svijetu. Kina i Amerika to rade.”

Za kraj se osvrnuo i na zanimanja koja će biti potrebna u ovom novom dobu uz podatak da će zbog upotrebe AI-ja u Hrvatskoj biti ostvaren direktan utjecaj na 140.000 radnih mjesta. Dodaje kako ona neće biti ukinuta, već će se morati modificirati i prilagoditi.

“U svijetu već postoje, a mi nemamo AI inženjera za energetske sustave, stručnjaka za AI i etiku kao i prompt inženjera za industrijsku primjenu. AI nam može biti dobar asistent ako mu date dobra pitanja. Ova nova zanimanja nose izazove, ali i nova radna mjesta. Neće se dogoditi ništa dramatično, nego će se odrediti kompetencije.”