Nakon početka izraelsko-američkih zračnih napada 28. veljače, zabilježeni su značajni odljevi kriptovaluta s iranskih mjenjačnica. U samo tri dana iz zemlje je povučeno više od 10 milijuna dolara u digitalnoj imovini, prema podacima Chainalysis, piše Daily Mail. Stručnjaci napominju da dio tog novca potječe od građana koji pokušavaju zaštititi svoju štednju, no razmjeri transakcija upućuju i na moguće djelovanje državnih struktura. Prema procjenama, riječ je o pripremi za nove sankcije ili potencijalne kibernetičke napade, što upućuje na širu strategiju financijske prilagodbe.

Uloga države u kripto-sektoru iznimno je izražena, a pojedini digitalni novčanici povezani su s Revolucionarna garda. Analitičari iz Elliptica primijetili su da se transakcije odvijaju čak i tijekom prekida interneta, što sugerira privilegirani pristup određenih aktera. Tijekom prošle godine na takve je novčanike prebačeno više od tri milijarde dolara u kriptovalutama, što čini više od polovice ukupnog kripto-prometa u zemlji. Taj trend potvrđuje rastući utjecaj države i širenje paralelnog kripto-sustava.

Za zemlju koja je zbog sankcija gotovo odsječena od globalnog financijskog sustava, kriptovalute predstavljaju važan alternativni kanal. Omogućuju prodaju nafte pod embargom i diskretno financiranje saveznika, uključujući pobunjeničke skupine poput Huti u Jemenu. Prema izvješćima medija, Iran je čak ponudio i napredno naoružanje u zamjenu za digitalnu imovinu. Stručnjaci ističu da takav model funkcionira kao svojevrsno bankarstvo u sjeni, koje je brže i teže za praćenje od tradicionalnih financijskih tokova.

Dok državne institucije, uključujući Iranska središnja banka, preferiraju stabilnije digitalne valute vezane uz dolar, građani se sve više okreću Bitcoinu. Njegova prednost je mogućnost pohrane izvan dosega državnih institucija, što je posebno važno u uvjetima visoke inflacije koja je i prije sukoba dosezala gotovo 50 posto. Za mnoge građane kriptovalute su postale ključan alat za očuvanje vrijednosti, odnosno svojevrsna financijska sigurnost.

Državno rudarenje i cyber napadi

Iran dodatno razvija svoju strategiju kroz državno poticano rudarenje kriptovaluta. Zahvaljujući subvencioniranoj energiji, bitcoin se rudari po znatno nižim troškovima, a potom prodaje na globalnom tržištu po višestruko većim cijenama. Procjenjuje se da zemlja kontrolira između dva i pet posto ukupne svjetske rudarske snage, što joj omogućuje značajan prihod i zaobilaženje sustava SWIFT. Ovaj model donosi veliku dobit, ali nije bez rizika – što potvrđuje i hakerski napad na mjenjačnicu Nobitex 2025. godine, kada je ukradeno 90 milijuna dolara. Takvi incidenti ukazuju na ranjivost digitalne infrastrukture i važnost kibernetičke sigurnosti.

Globalni trendovi i utjecaj na tržište

Iranski pristup dio je šireg globalnog trenda u kojem i druge sankcionirane države, poput Rusija i Sjeverna Koreja, koriste decentralizirane financije za održavanje međunarodne trgovine. Kao odgovor, Sjedinjene Američke Države pojačavaju regulatorni pritisak i sankcije prema uključenim akterima. Istodobno, Bitcoin nastavlja jačati svoju poziciju sigurnog utočišta, potvrđujući status tzv. digitalnog zlata. Unatoč nestabilnosti na globalnim tržištima, njegova vrijednost ostaje visoka, što dodatno naglašava njegovu ulogu u vremenima povećanog geopolitičkog rizika.