Malta, otočna država s jednom od najvećih gustoća vozila u Europi, odlučila se na neviđen korak u borbi protiv kroničnih prometnih gužvi. Vlada je pokrenula program nazvan “Shema odricanja od vozačke dozvole” (Driving Licence Surrender Scheme), nudeći mladim vozačima čak 25.000 eura da se na pet godina odreknu vožnje. Poticaj se isplaćuje u pet jednakih godišnjih rata od po 5.000 eura, a prva sjeda na račun odmah nakon što sudionik preda svoju vozačku dozvolu. Cilj ove financijske injekcije, kako navode vlasti, jest stvoriti “šok mobilnosti” i potaknuti promjenu navika prije nego što ovisnost o automobilu postane duboko ukorijenjena, osobito među mlađom populacijom. Interes je, prema prvim informacijama, premašio očekivanja, što sugerira da je za mnoge mlade financijska neovisnost primamljivija od slobode koju nudi vlastiti automobil.

obavijest klijentima

Banke klijentima poslale važnu obavijest: Preporuka je da naloge izvršite najkasnije do 2. travnja

No, ulazak u program nije jednostavan i dolazi s nizom strogih uvjeta. Prijaviti se mogu isključivo osobe mlađe od 30 godina koje su stanovnici Malte najmanje sedam godina i posjeduju vozačku dozvolu B kategorije barem 12 mjeseci. Iz sheme su automatski isključeni svi kojima je vozačka dozvola ikad bila oduzeta ili suspendirana, kao i oni čiji posao zahtijeva posjedovanje dozvole. Osim toga, kandidati ne smiju imati vozačke dozvole izdane izvan Europske unije. Jednom kada je prijava odobrena, sudionik potpisuje ugovor kojim se obvezuje da tijekom petogodišnjeg razdoblja neće upravljati nikakvim motornim vozilom, ne samo na Malti, već bilo gdje u svijetu.

Obveze i kazne jasno pokazuju koliko ozbiljno država shvaća ovaj program. Ako policija uhvati sudionika za volanom, suočit će se s automatskom kaznom od 5.000 eura, morat će vratiti sav do tada primljeni novac te se izložiti daljnjim pravnim posljedicama. Prijevremeni izlazak iz programa je moguć, ali također financijski bolan. Ovisno o trenutku odustajanja, sudionik mora vratiti preostali iznos poticaja i platiti dodatne penale koji mogu doseći i 20.000 eura. Ni povratak vožnji nakon pet godina nije automatski. Da bi ponovno dobili dozvolu, bivši sudionici moraju podnijeti novi zahtjev i proći najmanje 15 sati dodatne obuke u autoškoli, čime se osigurava da su njihove vozačke vještine i dalje na zadovoljavajućoj razini.

Ministar prometa Chris Bonett brani inicijativu kao ključan dio šireg plana za reformu prijevoza, ističući da vlada ne želi prisiljavati građane na promjene, već ih poticati na dobrovoljnoj bazi. Program, koji je otvoren za prijave do lipnja 2026. godine, dio je petogodišnjeg proračuna teškog 25 milijuna eura. Ideja je smanjiti broj aktivnih vozača, potaknuti korištenje javnog prijevoza i, u konačnici, smanjiti zagađenje zraka. Prema ministrovim riječima, cilj je prekinuti dugogodišnju “kulturu automobila” koja je Maltu dovela na rub prometnog zagušenja, s gotovo 0,8 vozila po stanovniku, što je jedna od najviših stopa na svijetu.

Kap u moru ili stvarna promjena?

Unatoč optimizmu vlade, brojni kritičari, uključujući prometne stručnjake i oporbene političare, odbacuju program kao puki “kozmetički popravak” koji neće imati stvaran utjecaj. S godišnjim proračunom od pet milijuna eura, shema može obuhvatiti najviše 200 sudionika godišnje. To znači da se u pet godina s cesta planira ukloniti tek 1.000 automobila. Kada se taj broj stavi u kontekst, slika postaje znatno mračnija. Prema službenim statistikama, vozni park Malte premašio je 457.000 vozila, a tijekom posljednjeg kvartala na ceste je svakodnevno dodavano u prosjeku 35 novih automobila.

Računica je poražavajuća: brojka od 200 vozila, koliko ih se planira ukloniti godišnje, nadoknadi se novim registracijama za manje od tjedan dana. Kritičari ističu da maksimalan broj sudionika predstavlja svega 0,04 posto ukupnog broja vozila na malteškim cestama, što je, tvrde, zanemarivo. Skepticizam je izrazilo i Nacionalno vijeće mladih, koje tvrdi da “nikakav financijski poticaj ne može uvjeriti mlade da se odreknu automobila uz postojeći sustav javnog prijevoza”. Oni smatraju da bi ulaganje istih pet milijuna eura u poboljšanje autobusnih linija, uvođenje izravnih ruta i češćih polazaka imalo daleko veći učinak i potencijalno uklonilo tisuće automobila s ceste. I dok se rasprava nastavlja, ostaje otvoreno pitanje je li ova skupa inicijativa hrabar iskorak prema održivoj budućnosti ili samo kap u moru problema koji zahtijeva dublje i sustavnije reforme.

_{* uz korištenje AI-ja}

izravan kontakt

Povratak sajmova mijenja pravila igre u industriji namještaja

WELLOVAR u Bjelovaru

Gradi se kompleks kakav Hrvatska nije imala: Vodeni div od 13.000 kvadrata zatvorenog prostora