Povratak stotina hrvatskih državljana s Bliskog istoka nakon eskalacije sukoba ponovno je otvorio pitanje koliko Hrvata zapravo živi i radi u toj regiji, osobito u Dubaiju, jednom od najdinamičnijih poslovnih središta svijeta. Prema procjenama, u Ujedinjenim Arapskim Emiratima danas živi između 2000 i 2500 hrvatskih državljana, dok ih u turističkim posjetima uobičajeno boravi između 500 i 1000, piše Luka Safundžić za Express. No što zapravo rade, čime se bave Hrvati u Dubaiju? Najzastupljeniji su turizam i hotelijerstvo, avijacija, građevina i sektor nekretnina, financije, marketing, prodaja, informatička industrija te energetika, uključujući naftni i plinski sektor, pišu 24 sata.

Nominalno povećanje

Prosječna neto plaća u Hrvatskoj 1.511 eura, dvije trećine zaposlenih prima manje

U zajednici ima i profesora u međunarodnim školama, liječnika u privatnim bolnicama i klinikama, pilota i kabinskog osoblja zrakoplovnih kompanija, kuhara u prestižnim restoranima, ali i profesionalnih sportaša, trenera te kapetana i časnika na privatnim jahtama.  Dio hrvatskih stručnjaka radi u velikim međunarodnim kompanijama, dok su neki pokrenuli vlastite tvrtke. Poslovno okruženje u Emiratima izuzetno je poticajno, u pojedinim poslovnim zonama otvaranje kompanije može započeti već s oko 1500 eura godišnje troškova, što dodatno privlači poduzetnike.

Primanja u Dubaiju snažno ovise o sektoru i poziciji, ali u pravilu su znatno viša nego u većini europskih država. Početne pozicije, govore nam Hrvati s kojima smo razgovarali, najčešće donose između 2500 i 4000 eura mjesečno. Specijalisti i srednji menadžment zarađuju između 4000 i 8000 eura, dok senior menadžeri i direktori imaju i znatno veće plaće. Za najviše pozicije, direktore, članove uprava ili CEO-e, plaće u pravilu počinju od oko 18.000 eura mjesečno, a često se kreću između 20.000 i 40.000 eura.  – Jedna od ključnih prednosti rada u Ujedinjenim Arapskim Emiratima je činjenica da nema poreza na dohodak, pa su neto primanja često viša nego u mnogim europskim državama za slične pozicije – govori nam jedan od Hrvata s kojim smo razgovarali.

Procjenjuje se da oko 700 Hrvata koji žive u Emiratima posjeduje neku vrstu nekretnine, najčešće stan u modernim rezidencijalnim kompleksima ili apartman namijenjen dugoročnom ili kratkoročnom najmu. Osim rezidenata, dodatnih oko 300 Hrvata godišnje kupuje nekretnine u Emiratima kao investiciju, iako ondje ne žive stalno.

– Za ljude koji žive i rade u Emiratima kupnja nekretnine često nije komplicirana. Banke u pravilu nude stambene kredite uz oko 20 posto početnog depozita, a rok otplate može biti i do 25 godina. Ipak, mnogi se odlučuju za kraće rokove otplate, najčešće između 10 i 15 godina. U mnogim slučajevima kupnja nekretnine ispada jeftinija opcija od dugoročnog najma, zbog čega se dio stranaca, pa tako i Hrvata, odlučuje na kupnju vlastitog stana ili apartmana – objašnjava nam naš sugovornik.

Nekretnine se često promatraju i kao svojevrsna mirovinska sigurnost. Budući da u Emiratima ne postoji klasičan mirovinski sustav, zaposlenici nakon završetka radnog odnosa dobivaju tzv. “end-of-service benefit”, otpremninu koja se okvirno računa kao jedna mjesečna plaća za svaku godinu rada. Mnogi taj novac kasnije ulažu upravo u nekretnine ili investicijske fondove.