Eskalacija na Bliskom istoku stvorila je plodno tlo za rast stope inflacije i potencijalnu svjetsku gospodarsku krizu. U tom kontekstu, centralne banke i sistemski važne investicijske banke šalju jasan signal strateškog odmaka od papirnatih valuta, istovremeno gomilajući zlato kako bi se na vrijeme zaštitili od ovakvih rizika. Ovaj globalni trend sve se više odražava i na domaćem tržištu.

“Podaci Centra Zlata u prvim mjesecima 2026. pokazuju 50-postotni rast potražnje za zlatnicima i zlatnim polugama u odnosu na isti period lani”, navodi Saša Ivanović, vlasnik i predsjednik uprave Centra Zlata.

Nesigurna ulaganja u dolar

Zatvaranje Hormuškog tjesnaca kroz koji prolazi 25 posto svjetske nafte i 20 posto prirodnog plina, dovelo je do pojačane volatilnosti cijene energenata. Naftne rafinerije na Bliskom istoku pod napadima su, a u zastoju su i isporuke nafte iz Irana, šestog svjetskog proizvođača nafte.

Ako rat potraje, analitičari predviđaju rast cijene nafte preko 130 dolara po barelu. Rast cijene energenata mogao bi ponovno razbuktati inflaciju te izazvati svjetsku gospodarsku krizu koja će se posebno odraziti na Europu i Hrvatsku.

Stopa inflacije u Hrvatskoj još u veljači, iznosila je 3,9 posto – druga najveća razina u eurozoni. Tim gore, ECB upozorava na rast inflacije u eurozoni ako rat potraje u narednim tjednima.

U posljednjih nekoliko godina, vrijednost štednje hrvatskih građana drastično je pala zbog de facto udvostručenja cijena mnogih proizvoda i usluga, a novi val inflacije i svjetska ekonomska kriza mogle bi ponovno izazvati pad kupovne moći. Svjetske centralne banke i najveće investicijske banke poput Goldman Sachsa i J.P. Morgana, nastoje se na vrijeme osigurati od aktualnih rizika. Veliki igrači odmiču se od papirnatih valuta te već godinama gomilaju na tisuće tona fizičkog zlata.

Analize njihovih stručnjaka za upravljanje rizicima pokazale su da američki dolari i američke državne obveznice, više nisu sigurni ulagački instrumenti. Pored američkih unutarnjih fiskalnih i monetarnih problema, sve su češći trgovinski i konvencionalni ratovi, što također predstavlja golemi rizik za stabilnost dolara.

Dolar se isto tako, već desetljećima, nalazi pod pritiskom dedolarizacije – fenomena u kojem zemlje smanjuju međudržavnu trgovinu u dolarima. Upravo iz takvih razloga, globalne institucije okreću se zlatu.

INOVACIJA

Rješenje koje koristi zvuk za smanjenje boli i tjeskobe kod pacijenata

Jednostavnija online kupovina

Velika promjena za online kupce u Hrvatskoj: Stiže nova opcija pri dostavi

“Fizičko zlato u rezervama svjetskih centralnih banaka nedavno je nadmašilo rezerve eura i američkih državnih obveznica, a jednog dana moglo bi nadmašiti i sam američki dolar. Zlato tisućama godina služi kao sredstvo očuvanja vrijednosti, nadživjevši većinu povijesnih valuta koje su propale uslijed inflacije. Veliki institucionalni ulagači smatraju ga temeljem financijske stabilnosti u nesigurnim vremenima”, izjavio je Ivanović iz Centra Zlata.

Na vrijeme se pripremiti

Građani sve češće prebacuju svoju eursku štednju u fizičko zlato kako bi se zaštitili od inflacije i budućih rizika. Ovome svjedoče i podaci o 50-postotnom rastu domaće potražnje početkom 2026. “Stav građana je jasan: vremena ‘guranja glave u pijesak’ i čekanja da ‘kriza pokuca na vrata’ su iza nas. Kao i tijekom svake krize, najbolje je pripremiti se na vrijeme”, dodaje Ivanović.

“Velike investicijske banke poput J.P. Morgana predviđaju da će cijena zlata i ove godine rasti oko 25 posto. U zadnjih pet godina, taj je rast iznosio preko 200 posto, što je njegove ulagače zaštitilo od krize i inflacije te donijelo pozamašnu zaradu. U širem kontekstu, euro i dolar u posljednjih su 20 godina izgubili gotovo 50 posto kupovne moći, dok je cijena zlata istovremeno porasla za 860 posto. Domaće tržište sve više prepoznaje ove povijesne podatke i relevantne prognoze te slijedi trendove koje postavljaju globalni igrači”, zaključuje Ivanović.