Dva mjeseca nakon što su propali pregovori Vlade sa sindikatima o prijedlogu zakona o privatizaciji, sindikati se počinju predomišljati o tom materijalu kojim bi se prvi put u taj proces uvelo model radničkog dioničarstva u hrvatsku privatizaciju. Iz sindikalnih su redova, naime, sve glasnija razmišljanja kako je možda bilo šteta propustiti priliku koju je nudila Vlada, a koju su sindikati odbili nezadovoljni razinom povlastica koje je predviđao vladin model. U međuvremenu se, naime, nije u proceduru uputio “krnji” zakon o privatizaciji, odnosno dio koji se nije odnosio na radničko dioničarstvo, a čija je svrha bila skratiti procedure pri prodaji. S druge strane, bilo je najavljeno da će se radničko dioničarstvo regulirati zasebnim zakonom, a kojim bi se obuhvatilo i mogućnost i modele radničkog dioničarstva i u privatiziranim tvrtkama, a ne samo u preostalim poduzećima u državnom portfelju. Međutim, i taj proces izrade zakonskog prijedloga ne odvija se očekivanom dinamikom, pa je među sindikatima sve više onih koji misle da bi trebalo ponovno sjesti s Vladom za stol i razmotriti još jedanput prijašnji prijedlog. Sindikati su njime bili u načelu nezadovoljni jer su očekivali da će Vlada biti puno šire ruke. Željeli su za radnike izboriti mogućnost stjecanja po povlaštenim uvjetima i veće dioničke pakete od 25 posto, što je bila najviša granica na koju je Vlada zbog međunarodnih institucija mogla pristati. Uz veće popuste za dioničke pakete, sindikati su tražili i da se Vlada pobrine i izlobira povoljne uvjete kreditiranja takvih programa kod poslovnih banaka, kao i da se radnike oslobodi obveze objavljivanja javne ponude koju predviđa zakon o preuzimanju trgovačkih društava. Sada bi, prema prvim naznakama, i prvotni prijedlog sindikatima mogao biti prihvatljiv. Veće pogodnosti tražili bi u drugoj fazi, u zakonu o radničkom dioničarstvu, a uporište da će Vlada prihvatiti njihov povratak za pregovarački stol sindikati nalaze i u činjenici da mnoge projekte čije se provođenje najavljuje za ovu godinu, a koji u sebi imaju ugrađene elemente radničkog dioničarstva, od Končar Elektroindustrije, rapskog hotelskog poduzeća Imperial ili brodogradilišta Uljanik, zapravo nije moguće provesti.
Dva mjeseca nakon što su propali pregovori Vlade sa sindikatima o prijedlogu zakona o privatizaciji, sindikati se počinju predomišljati o tom materijalu kojim bi se prvi put u taj proces uvelo model radničkog dioničarstva u hrvatsku privatizaciju. Iz sindikalnih su redova, naime, sve glasnija razmišljanja kako je možda bilo šteta propustiti priliku koju je nudila Vlada, a koju su sindikati odbili nezadovoljni razinom povlastica koje je predviđao vladin model. U međuvremenu se, naime, nije u proceduru uputio “krnji” zakon o privatizaciji, odnosno dio koji se nije odnosio na radničko dioničarstvo, a čija je svrha bila skratiti procedure pri prodaji. S druge strane, bilo je najavljeno da će se radničko dioničarstvo regulirati zasebnim zakonom, a kojim bi se obuhvatilo i mogućnost i modele radničkog dioničarstva i u privatiziranim tvrtkama, a ne samo u preostalim poduzećima u državnom portfelju. Međutim, i taj proces izrade zakonskog prijedloga ne odvija se očekivanom dinamikom, pa je među sindikatima sve više onih koji misle da bi trebalo ponovno sjesti s Vladom za stol i razmotriti još jedanput prijašnji prijedlog. Sindikati su njime bili u načelu nezadovoljni jer su očekivali da će Vlada biti puno šire ruke. Željeli su za radnike izboriti mogućnost stjecanja po povlaštenim uvjetima i veće dioničke pakete od 25 posto, što je bila najviša granica na koju je Vlada zbog međunarodnih institucija mogla pristati. Uz veće popuste za dioničke pakete, sindikati su tražili i da se Vlada pobrine i izlobira povoljne uvjete kreditiranja takvih programa kod poslovnih banaka, kao i da se radnike oslobodi obveze objavljivanja javne ponude koju predviđa zakon o preuzimanju trgovačkih društava. Sada bi, prema prvim naznakama, i prvotni prijedlog sindikatima mogao biti prihvatljiv. Veće pogodnosti tražili bi u drugoj fazi, u zakonu o radničkom dioničarstvu, a uporište da će Vlada prihvatiti njihov povratak za pregovarački stol sindikati nalaze i u činjenici da mnoge projekte čije se provođenje najavljuje za ovu godinu, a koji u sebi imaju ugrađene elemente radničkog dioničarstva, od Končar Elektroindustrije, rapskog hotelskog poduzeća Imperial ili brodogradilišta Uljanik, zapravo nije moguće provesti.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu