Predsjednica Europske središnje banke (ECB) Christine Lagarde mogla bi napustiti dužnost prije isteka svog osmogodišnjeg mandata u listopadu 2027., objavio je Financial Times pozivajući se na upućene izvore. U pozadini tih razmišljanja je, navodno, želja Lagarde da ode prije francuskih predsjedničkih izbora u travnju iduće godine.

Prema navodima izvora, cilj je omogućiti francuskom predsjedniku na odlasku Emmanuelu Macronu i njemačkom kancelaru Friedrichu Merzu da izaberu novog čelnika jedne od najvažnijih institucija Europske unije. Točan trenutak mogućeg odlaska zasad nije poznat, a rasprave o potencijalnim kandidatima već su intenzivirane u političkim i financijskim krugovima.

Interesa ne manjka

ECB je poručio da je “predsjednica Lagarde u potpunosti usredotočena na svoju misiju i nije donijela nikakvu odluku u vezi s krajem svog mandata”.

Imenovanje Christine Lagarde predsjednicom Europske središnje banke uslijedilo je nakon što su Emmanuel Macron i tadašnja njemačka kancelarka Angela Merkel 2019. postigli iznenađujući dogovor čiji je dio bilo i zeleno svjetlo Ursuli vojn der Leyen za čelnu poziciju u Europskoj komisiji.

U prosincu su europski ekonomisti koje je anketirao FT kao moguće nasljednike naveli bivšeg guvernera španjolske središnje banke Pabla Hernándeza de Cosa i nizozemskog kolegu Klaasa Knota. Interes je iskazala i članica Izvršnog odbora ECB-a Isabel Schnabel, kao i predsjednik Bundesbanke Joachim Nagel. Imenovanje novog čelnika središnje banke eurozone zahtijevat će široki politički konsenzus među državama članicama monetarne unije, što dodatno podcrtava važnost momenta eventualnog odlaska.

Jedan od ključnih faktora predstavlja i politički krajolik u Francuskoj. Aktualni predsjednik Emmanuel Macron, koji se ne može kandidirati za treći mandat, mjesecima želi utjecati na izbor nasljednika Christine Lagarde. Pritom je važno napomenuti da je i guverner francuske središnje banke François Villeroy de Galhau najavio odlazak 18 mjeseci prije isteka mandata, što su pojedini analitičari protumačili kao signal priprema za širu kadrovsku reorganizaciju uoči izbora 2027.

Rasprava već traje

Francuski predsjednički izbori u travnju iduće godine mogli bi donijeti snažan utjecaj na europske institucije, osobito s obzirom na rast potpore krajnje desnom Nacionalnom okupljanju Marine Le Pen, koji su otvoreni euroskeptici. Eventualna promjena političkog smjera u Parizu mogla bi zakomplicirati odnose s europskim institucijama, uključujući i Europsku središnju banku.

Mandat Lagarde obilježili su pandemija, ruska invazija na Ukrajinu i trgovinski sukob s SAD-om. Inflacija u eurozoni dosegla je gotovo 11 posto krajem 2022., nakon čega je ECB u nešto više od godinu dana podigao kamatne stope s minus 0,5 na četiri posto. Od sredine 2024. započelo je postupno snižavanje kamata, koje su vraćene na dva posto, uz usporavanje inflacije prema srednjoročnom cilju središnje banke od dva posto. ECB je u tom razdoblju balansirao između suzbijanja inflacije i izbjegavanja dublje recesije u eurozoni.

štedi vrijeme i novac

Rješenje koje mijenja pravila inventure – više nema kaosa ni stresa!

INSPIRACIJA IZ PRIRODE

Šibenik pokazuje da je formula za dobre ideje jednostavnija nego što mislimo

Lagarde je nedavno za Bloomberg TV izjavila da je dužnost prihvatila s uvjerenjem da će trajati pet godina. Prisjetila se razgovora s Macronom: “Bit ću u Frankfurtu pet godina. A Macron je u jednom trenutku rekao ‘Ne, osam godina’.” Dok ECB poručuje da je aktualna predsjednica usredotočena na mandat, rasprava o nasljedniku već je otvorena i mogla bi obilježiti naredne mjesece europske monetarne politike.