Njemačka industrija i 2025. nastavila je smanjivati broj zaposlenih, produbljujući trend započet prije nekoliko godina.
Krajem prošle godine sektor je zapošljavao 5,38 milijuna ljudi, oko 124 tisuće manje nego godinu ranije, pokazuje analiza konzultantske kuće EY temeljena na podacima Saveznog statističkog ureda, koja obuhvaća tvrtke s najmanje 50 zaposlenih, piše Deutsche Welle.
Nastavak trenda
Pad zaposlenosti gotovo je dvostruko veći nego 2024., a najteže je pogođena automobilska industrija, u kojoj je lani izgubljeno oko 50 tisuća radnih mjesta. Od 2019., prije pandemije, zaposlenost u toj grani smanjena je za 13 posto, odnosno 111 tisuća radnih mjesta. U istom razdoblju ukupna industrijska zaposlenost pala je za 266 tisuća ljudi, gotovo pet posto.
Prema podacima EY-a, industrijski prihodi od 2023. smanjeni su za gotovo pet posto. Samo u 2025. prihodi su pali 1,1 posto, a četvrto tromjesečje bilo je deseto uzastopno s padom prometa. Automobilska, papirna i tekstilna industrija zabilježile su najsnažnije smanjenje, dok su metalna i elektrotehnička industrija ostvarile rast. Kemijska i farmaceutska industrija prošle su relativno bolje, uz pad od oko dvije tisuće radnih mjesta.
“Njemačka industrija nalazi se u dubokoj krizi”, upozorio je Jan Brorhilker, partner u EY-u, istaknuvši da će biti potreban značajan ekonomski oporavak kako bi se spriječio daljnji gubitak radnih mjesta. Stručnjaci očekuju da će se negativni trend nastaviti i 2026., s obzirom na slabe narudžbe, snažan konkurencijski pritisak te rast broja stečajeva, osobito među dobavljačima automobilske industrije. Proizvođači sve češće premještaju proizvodnju i istraživanje u inozemstvo, što dodatno opterećuje domaće tržište rada.
Iako se za 2026. predviđa rast njemačkog gospodarstva od oko jedan posto, širi oporavak očekuje se tek 2027., kada bi ulaganja u obranu i infrastrukturu trebala dati puni učinak. U međuvremenu, broj nezaposlenih privremeno je premašio tri milijuna.
Niz mjera
Predsjednik Njemačkog instituta za ekonomska istraživanja Marcel Fratzscher smatra da bez sveobuhvatnih reformi vlade na čelu s Friedrichom Merzom nema dobre perspektive. Upozorava na manjak radne snage te predlaže povećanje poreza i smanjenje subvencija.
Među mjerama navodi ukidanje mini-poslova, veći porez na nekretnine te rezanje poreznih olakšica koje štete klimi, uključujući privilegije za dizel i oslobađanje od poreza na kerozin, koje godišnje stoje oko 60 milijardi eura. Predlaže i ukidanje zajedničkog oporezivanja supružnika, što državu stoji dodatnih 22 milijarde eura godišnje. Njemačka industrija tako ulazi u novu godinu pod pritiskom slabije potražnje i strukturnih izazova, uz neizvjesnost oko brzine i snage oporavka
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu