Dok god Srbija i Crna Gora, Bosna i Hercegovina i ostale zemlje u regiji ne budu na istoj razini, odnosno dok ne uđu u WTO i potpišu Sporazume o stabilizaciji i pridruživanju s EU, zona slobodne trgovine koju za takozvani zapadni Balkan predlaže Europska komisija nas će samo pretvoriti u tržište za uvoznu robu, a mi od svega nećemo imati ekonomske koristi, komentirao je jedan veći hrvatski proizvođač kontroverznu ideju koju su jučer u Bruxellesu potvrdili europski diplomati. Štoviše, zakazali su već u ožujku i prvi sastanak “zapadnobalkanskih” zemalja za konkretniji dogovor o provedbi te ideje. Nekoliko dana nakon objave prijedloga iz Bruxellesa jučer su stigle i prve službene reakcije iz hrvatskoga gospodarstva. Sve asocijacije redom su zauzele istovjetne stavove – zapadni Balkan – ne, Cefta – da. Hrvatska gospodarska komora prijedlog EK za stvaranje jedinstvene trgovinske zone na zapadnom Balkanu ocjenjuje ponajprije političkim konceptom, a manje gospodarskim.
Samo kratkoročne beneficije
“Hrvatska bi, gledano teoretski, mogla kratkoročno izvući i određene beneficije, ali dugoročno ne”, ističu u HGK, dodajući da je u političkom smislu predloženi koncept trgovinske zone na zapadnom Balkanu “opasan jer pokazuje da EU ni danas nema jasnu koncepciju o rješavanju pitanja odnosa, prije svega Srbije i Crne Gore, statusa Kosova i BiH te dinamike priključenja tih zemalja EU”. Pokušaj formiranja nove zone slobodne trgovine u HGK-u tumače ponavljanjem priče srednjoeuropskih zemalja s početka 90-ih, što po HGK “nije potrebno s obzirom na dobru postojeću formu Cefte”.
I Hrvatski izvoznici ne podržavaju “političku uniju ili slične tvorevine među zemljama zapadnog Balkana”, ali podržavaju stav Vlade RH, odnosno njezin prijedlog proširenja Cefte na nekoliko zemalja gdje hrvatski izvoznici mogu imati koristi.
“Institucionalno povezivanje sa zemljama zapadnog Balkana koje nisu članice WTO-a, te time stvaranje jedinstvenog tržišta, predstavlja određenu opasnost za hrvatsko tržište, koje bi bez kontrole bilo preplavljeno robama lošije kvalitete”, ističu u HIZ-u, napominjući kako se zalažu za ukidanje carinskih barijera i kvota te povećavanje robne razmjene sa zemljama u regiji, ali dok one nisu članice WTO-a prijedlog Europske komisije smatraju neprihvatljivim.
“Takvi i slični prijedlozi dolazili su prije nekoliko godina, ali su Republika Hrvatska i hrvatsko gospodarstvo dobivanjem početka pregovora o pristupanju EU pokazali da u kratkom roku mogu postići i zadovoljiti standarde i propise EU i WTO-a, zaključuju u HIZ-u, napominjući kako su hrvatski proizvodi na tim tržištima dugo prisutni i dobro poznati, a podsjećaju i da Hrvatski izvoznici provode različite aktivnosti kako bi se snažnije vratili na ta tržišta. I u Hrvatskoj udruzi poslodavaca protive se ”novim eksperimentalnim rješenjima“.
”Apsolutno podržavamo stav hrvatske Vlade i ne vidimo poseban dobitak u takvim balkanskim integracijama”, izravni su u HUP-u. Prošle godine Hrvatska je u jedanaest mjeseci za koje su dostupni podaci u zemlje takozvanoga zapadnog Balkana ukupno izvezla 1,58 milijardi dolara, dok je s tih tržišta uvezla 703 milijuna dolara. U zemlje EU hrvatska su poduzeća izvezla 5,02 milijardi dolara, dok je uvoz iz EU iznosio 11,14 milijarde dolara.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu