Indeks percepcije korupcije Transparency Internationala (TI) za 2025. ponovno je potvrdio ono što se u Hrvatskoj osjeća već duže vrijeme – da borba protiv korupcije nije ni teorija ni apstraktna politika, nego živa realnost koja oblikuje povjerenje u institucije, kvalitetu javnih politika i gospodarsku klimu.

Globalni okvir pokazuje da se povjerenje u procese upravljanja u mnogim zemljama svijeta sustavno erodira. Globalni prosjek u 2025. pao je na 42 boda, a čak dvije trećine od ukupno 182 zemlje našlo ispod 50 bodova na skali od 0 do 100 — što znači visoku percipiranu korupciju i slabu transparentnost javnog sektora, objavio je TI.

Hrvatska se u takvom globalnom kontekstu našla na 63. mjestu s 47 bodova, što je rezultat koji se godinama ne mijenja u bitnom pravcu i koji ju svrstava među zemlje s umjereno visokom percipiranom razinom korupcije. U usporedbi s mnogo bogatijim i institucionalno snažnijim državama svijeta, kao što su Danska (89 bodova), Finska (88) i Singapur (84), Hrvatska značajno zaostaje, što nije – ističu u Transparency International Hrvatska – samo statistički podatak već alarm o općem stanju demokratske i upravljačke kulture.

Gledano kroz prizmu EU, situacija za Hrvatsku danas izgleda vrlo zahtjevnom: prosjek EU članica iznosi oko 62 boda, što znači da Hrvatska zaostaje za čak 15 do 17 bodova.

Prema zadnjoj analizi Europskog parlamenta o troškovima korupcije u EU (iz 2018.), Hrvatska godišnje gubi oko 8,5 milijardi eura zbog korupcije – što je otprilike 13,5 posto hrvatskog BDP-a. Ova je brojka  bila je više od 2,5 puta veća od ukupnog godišnjeg proračuna za zdravstvo, odnosno bila je dovoljna da se za oko milijuna građana  isplati prosječna godišnja hrvatska plaća, navodi se u toj analizi.

EK procjenjuje da korupcija Europsku uniju košta između 179 i 990 milijardi eura godišnje, što iznosi do šest posto njezina BDP-a. Ta alarmantna brojka potaknula je Komisiju da u svibnju 2023. usvoji antikorupcijski paket koji je između ostalog uključivao novu Direktivu o borbi protiv korupcije kaznenim pravom.

Europski parlament i Vijeće krajem prošle godine postigli su dogovor o opsežnim i dubokim izmjenama koje je predložila Komisija. Kada Direktiva napokon bude usvojena, nacionalna zakonodavstva morat će krivično sankcionirati podmićivanje u javnom i privatnom sektoru, pronevjeru i zlouporabu sredstava, trgovanje utjecajem, ometanje pravosuđa, nezakonito bogaćenje povezano s korupcijom, zlouporabe službenog položaja.

Davorka Budimir, predsjednica Transparency Internationala Hrvatska podsjeća da je preduvjet za članstvo Hrvatske u EU bilo donošenje zakonodavnog okvira za borbu protiv korupcije.

energetska tržišta

Provokativni plan za novu eru europske energetske neovisnosti

Stvarni svijet

Roditelji vs. algoritmi: Evo kako roditelji mogu preuzeti kontrolu

„Hrvatska 2015., nakon što smo kao uvjet članstva donijeli set antikorupcijskih zakona i osnovali niz nezavisnih tijela za borbu protiv korupcije, više nije bila percipirana kao korumpirana zemlja, a indeks percepcije korupcije te je godine bio iznad 50 bodova. U međuvremenu su bitno sužene ovlasti tih tijela, primjerice Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa čija se aktivnost danas svela samo na pregled imovinskih kartica dužnosnika”, kaže Budimir ocrtavajući zašto Hrvatska danas slovi za korumpiraniju državu nego što je to bilo prije 10-ak godina.

„Antikorupcijski propisi se ne provode. Suština je u tome da u visoko korumpiranim zemljama građani lošije žive”, rekla nam je Budimir ističući da formalna prisutnost antikorupcijskih strategija ne jamči i njihovu učinkovitu provedbu. Dugotrajni postupci razotkrivanja i kažnjavanja, nedostatna zaštita zviždača, percepcija političkog utjecaja na pravosudne institucije te osjećaj da korupcija ostaje nekažnjena samo produbljuju nepovjerenje u sustav, ističu u TI Hrvatska.