Gledatelji Radio-televizije Srbije (RTS) prošlog su tjedna, i ne znajući, sudjelovali u nesvakidašnjem testu zrelosti AI tehnologije u regiji. Prilog o južnokorejskom zakonu, koji regulira uporabu umjetne inteligencije emitiran je bez ijedne primjedbe publike ili struke jer ga nije uredio i vodio novinar, već je to za njega učinio njegov digitalni blizanac – vjerna AI replika direktora i suosnivača agencije TAG Media Radomira Laleta Markovića, dugogodišnjeg voditelja i urednika popularnih televizijskih emisija “eTV” i “eJutro”, koje donose novosti s IT tržišta.

Taj pothvat beogradska kompanija s 10 stalnih zaposlenika i mrežom od preko 200 partnera, realizirala je s američkim startupom SAL AI. “Koristimo javno dostupne alate, no pretplata na sve pojedincu njih nije jeftina. U suradnji s američkim partnerima, klijentima možemo ponuditi isplativo poslovno rješenje. Emitirani prilog prošao je kompletnu uredničku proceduru, što potvrđuje da usluge koje nudimo mogu zadovoljiti i najzahtjevnije profesionalce. AI je tu da ubrza tehnički dio posla i omogući nam da budemo prisutni na više mjesta istovremeno, bez gubitka kvalitete”, kazao je i naglasio da umjetna inteligencija ne zamjenjuje autora, već mu omogućuje da bude učinkovitiji.

Aplikacija idući korak

U idućem koraku Marković s partnerima namjerava razviti aplikaciju koja bi sve odrađivala umjesto čovjeka. “Razvili bismo aplikaciju koja bi saslušala klijenta, AI alate samostalno povezala u suradnju i izbacila gotov proizvod. Registrirali bismo vlastiti startup koji bi imao svoj IP, nazvali bismo ga TAG Tech”, otkrio je pa dodao da AI vidi kao ocean koji svakome nudi mogućnost da izgradi svoju poslovnu priču.

“Svaki kadar u prilogu na RTS-u generirao je AI. Na temelju teksta koji smo mu zadali animirao je slike, a te smo slike onda povezali u kratke videosekvence. Simulirali smo glas, voditelja i sve kadrove koji su pokrili taj prilog. Na tom tragu, ako bi netko poželio napraviti 50 videa, dovoljno je da jednom snimimo čovjeka koji će se pojaviti u njima. Time se štedi u produkciji, na procesu snimanja, rasvjeti, obradi tona. Naš klijent uštedio bi deseterostruko pa nešto što bi ga koštalo 10 tisuća, moglo bi tako dobiti za tisuću eura. Avatare je moguće i prilagođavati, preoblačiti u skladu s tonom, vrstom sadržaja i publike kojoj se obraćamo. Na primjer, influencer se pratiteljima na TikToku može javiti u Zagorovoj majici, dok TV voditelj informativnu emisiju može odraditi u odijelu i kravati”, pojasnio je Marković.

Novi set vještina

Pucanja AI balona se ne pribojava, kaže. “Ne držimo sva jaja u jednoj košari. Nećemo otpustiti naše snimatelje i montažere, želimo im samo dodati nova znanja da obogate svoj sadašnji set vještina”, poručio je.

Osim medija, primjena ovog rješenja praktički je neograničena, tvrdi Marković. Takvo rješenje tvrtke mogu koristiti i za internu komunikaciju, a generirani videosadržaj i personalizirane prodajne poruke svoje će mjesto pronaći i u nekretninskom sektoru, turizmu, obrazovanju…

“Uz strogo definiran pravni okvir i sigurnosne protokole, digitalni blizanac postaje zaštićeno intelektualno vlasništvo koje brendovima omogućuje prisutnost na društvenim mrežama poput TikToka ili Instagrama 24 sata dnevno”, naglasio je Marković.

Građevinski sektor

Kako se tvrtke mogu zaštititi od nestabilnosti tržišta energije? Jednostavno je

INOVACIJA

Ovo smo oduvijek željeli: Zubarska stolica koja pruža vrhunsko wellness iskustvo   

Podsjetimo, južnokorejski zakon o osnovama AI-ja stupio je na snagu u siječnju kao najsveobuhvatniji regulatorni okvir na svijetu, čime je Južna Koreja stala uz bok Europskoj uniji. Zakon je naišao na kritike – lokalni startupi smatraju da ide predaleko, dok organizacije civilnog društva tvrde suprotno.

Zakon dijeli AI sustave prema sigurnosnom riziku i zahtijeva ljudski nadzor u kritičnim područjima poput nuklearne sigurnosti, prometa, zdravstva i financija. Korisnici moraju biti unaprijed obaviješteni kada proizvod koristi visokorizičan ili generativni AI, a takav sadržaj mora biti jasno označen. Kazne za neoznačavanje mogu ići do 30 milijuna wona (17 tisuća eura).

Upravo južnokorejski model pruža odgovor na ključno pitanje: kako zaštititi svoj lik i djelo od zloupotrebe? Marković ističe da je zakonsko uređenje obveznog označavanja AI sadržaja jedini održiv put.

“Sadržaj koji se pojavljuje mora biti jasno označen kao generiran umjetnom inteligencijom. Na serverima u Americi morao sam proći strogu identifikaciju – snimiti se, fotografirati, osobno potvrditi svoj identitet i dati dozvolu za stvaranje digitalnog blizanca. Ovakav pristup sprečava neovlašteno korištenje tuđeg lika i glasa te osigurava transparentnost prema publici”, pojasnio je.