Automobil je desetljećima bio simbol slobode i ulaska u odraslu dob, no suvremena istraživanja pokazuju da se taj odnos ubrzano mijenja. Mlađe generacije, odrasle u digitalnom okruženju, sve rjeđe posjeduju automobil i sve rjeđe ga uopće planiraju kupiti.

Navikle na svijet u kojem su sadržaji, usluge i iskustva dostupni na online zahtjev, bez dugoročnih obveza te slobodu danas traže u fleksibilnosti. Umjesto vlasništva automobila, odlučuju se za alternativne oblike kretanja koji se prilagođavaju njihovu načinu života: hodanje, bicikliranje i digitalna rješenja prijevoza koja nude fleksibilnost, jednostavnost i kontrolu.

Ne štede za lim, već za život ispunjen iskustvima, a ne vlasništvom

Odrastanje u digitalnom dobu oblikovalo je novi sustav vrijednosti: glazba, filmovi i serije dostupni su u svakom trenutku kroz pretplate, komunikacija se preselila na društvene mreže i aplikacije, dok se kupovina, bankarstvo, naručivanje hrane i brojne svakodnevne obveze rješavaju jednim klikom online. U takvom svijetu „na zahtjev“, i mobilnost se sve češće doživljava kao usluga, a sve rjeđe kao imovina.

Mlađe generacije ne štede za auto, štede za životna iskustva i putovanja

Dok starije generacije automobil i dalje doživljavaju kao simbol slobode i osobnog identiteta, često posjedujući jedan pa čak i dva automobila po kućanstvu, emocionalna vezanost prema automobilu sve se češće sudara s financijskom realnošću. Mlađe generacije sve češće gledaju njegovu cijenu, a ne status i svakodnevno iskustvo vožnje. A ono je, prema istraživanjima, sve samo ne opuštajuće: čak 54 % vozača psuje u prometu, 46 % nepotrebno trubi, a 31 % se opasno približava vozilu ispred sebe.

U takvom okruženju ne čudi da mlađi slobodu sve češće pronalaze izvan vlastitog automobila. Biraju rješenja koja im omogućuju kretanje bez stresa i parkiranja, kada žele i koliko im treba, bez dugoročnih obveza i fiksnih troškova. Fleksibilnost, jednostavnost i ušteda vremena postaju ključni kriteriji, zbog čega sve češće posežu za taksi aplikacijama. Umjesto štednje za automobil, prioriteti se preusmjeravaju na putovanja, iskustva i kvalitetu života.

Malo stajanja u prometnim gužvama svaki dan, ukradena dva tjedna života godišnje
Prometne gužve dodatno narušavaju percepciju automobila kao praktičnog sredstva prijevoza. Prema Inrixovu Svjetskom izvješću o prometu za 2025. godinu, vozači u europskim metropolama godišnje gube i do 90 sati u gužvama. Budući da INRIX mjeri isključivo vrijeme izgubljeno zbog zastoja, odnosno razliku između vožnje u idealnim i stvarnim uvjetima, naizgled „malih“ 15 minuta dnevno na kraju godine pretvara se u više od dva puna radna tjedna izgubljenog vremena.

Generacijski jaz u korištenju taksija

Novo Boltovo istraživanje provedeno među stanovnicima Zagreba, Splita, Rijeke, Zadra i Dubrovnika pokazuje da taksi aplikacije u Hrvatskoj imaju potpuno različitu ulogu ovisno o dobi korisnika: od životne nužde, preko sigurnosnog alata, do rijetke i planske upotrebe.

Nepovoljan utjecaj

Otpad od hrane krije emisije stakleničkih plinova veće od zračnog i pomorskog prometa zajedno

Umjetna inteligencija

AI alati dostupni svima ulaganje su u gospodarski i društveni napredak

Generacija Z (18–24): Taksi kao svakodnevica

Čak 37,5 % najmlađih ispitanika koristi taksi tjedno ili češće, što potvrđuje najvišu razinu intenzivnog korištenja među svim generacijama. Za njih taksi nije povremeno rješenje, već sastavni dio vakodnevica i životnog stila. Četvrtina se oslanja na taksi jer nema vlastiti automobil, dok čak 85,7 % naručuje vožnju prijateljima nakon konzumacije alkohola, naglašavajući ulogu taksija u sigurnom kretanju. Ova generacija pritom aktivno prati popuste, uspoređuje opcije i bira najbržu i najpovoljniju vožnju, potvrđujući da je fleksibilna, digitalna mobilnost za njih standard, dio lifestylea, a ne luksuz.

Generacija 25–34: Taksi kao alat odgovornog noćnog života

Za ovu dobnu skupinu sigurnost je ključna. 57,7 % ispitanika koristi taksi kako bi izbjegli vožnju pod utjecajem alkohola, najviše od svih generacija. Taksi aplikacije postale su njihov glavni alat za siguran povratak kući i smanjenje prometnih rizika.

Generacija 35–44: Planeri sigurnog povratka

Čak 55,8 % pripadnika ove generacije unaprijed planira korištenje taksija, što ih čini najorganiziranijom skupinom koja najmanje improvizira. Uz to, riječ je i o najlojalnijim korisnicima, njih 53,5 % taksi aplikacijama daje najvišu ocjenu te ih najčešće preporučuje drugima, potvrđujući visoku razinu povjerenja u digitalna rješenja mobilnosti.

Generacija 45–50: Manje neizvjesnosti, više kontrole

Više od polovice ove generacije (53 %) koristi taksi nekoliko puta mjesečno, prvenstveno zbog osjećaja kontrole i sigurnosti, osobito u večernjim i noćnim satima. Povjerenje u digitalne platforme izrazito je visoko, 58,82 % ispitanika osjeća se sigurnije koristeći taksi aplikacije nego javni prijevoz, posebno nakon noćnih izlazaka. Ova generacija pokazuje duplo višu razinu tjednog korištenja nego skupina 35–44, što sugerira da taksi koriste i kao alat za svakodnevnu logistiku za balansiranje posla, obiteljskih obaveza i optimizaciju vremena.

Vlasništvo nad automobilom sve je rjeđe, a interes za kupnju opada

Istraživanje koje su proveli stručnjaci za javno mnijenje iz Ipsos MORI-ja na uzorku više od 17.000 punoljetnih osoba u dobi od 18 do 75 godina pokazuju jasne generacijske razlike. Samo 44 % pripadnika generacije Z trenutačno je registrirani vlasnik automobila ili kombija, u usporedbi s 66 % pripadnika generacije X i 68 % baby boomera. Istovremeno, čak 37 % ispitanika koji trenutačno nemaju automobil izjavilo je da ga ne planira ni kupiti u budućnosti. Kao glavni razlog najčešće se navode visoki troškovi kupnje ili leasinga vozila (27 %), ali i osobnu preferenciju za hodanjem, trčanjem ili bicikliranjem (23%). Zanimljivo je da gotovo petina pripadnika generacije Z (19 %) nikada nije imala vozačku dozvolu.

Racionalniji izbori i nova mobilna rješenja oblikuju svakodnevno kretanje u gradovima

Početak godine dodatno potiče preispitivanje navika i troškova, zbog čega se mnogi okreću fleksibilnijim i financijski racionalnijim rješenjima. Hrvati sigurno i dalje vole svoje automobile, ali sve više cijene sigurnost, fleksibilnost i kontrolu troškova. Taksi aplikacije pritom preuzimaju različite uloge kroz generacije, no zajednički nazivnik ostaje isti: postale su neizostavan dio sigurnog i pristupačnog urbanog kretanja u Hrvatskoj.