Ministarstvo graditeljstva kreće sa sufinanciranjem ugradnje liftova u višekatne stambene zgrade. Mjera koja je najavljivana godinama dobila je svoje konačne konture, a natječaj kojim bi ove godine trebalo biti dodijeljeno ukupno dva milijuna eura, u pripremi je. No, i stambene zgrade se trebaju pripremiti za takve projekte.

Država uskoro započinje sa sufinanciranjem ugradnje dizala u stambene zgrade. Riječ je o programu koji se dugo najavljuje, a nastavak je na niz zakonskih olakšica za ugradnju dizala, donesenih u proteklim godinama.

U nekoliko desetaka objekata diljem Hrvatske, liftovi su već ugrađeni, no njihovi suvlasnici i upravitelji nisu mogli računati na potpore, a po najavama ministra Branka Bačića – neće niti moći. Za one koji tek planiraju ugraditi lift, situacija se mijenja, prije svega zahvaljujući tome što još velik broj zgrada nema ugrađena dizala, ali i zbog činjenice da stanovništvo stari, što donosi i probleme u kretanju.

Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine trebalo bi objaviti prve javne pozive za sufinanciranje ugradnje dizala u ožujku ove godine. Dakle, država će snositi samo trećinu troškova, dok ostalo pada na teret suvlasničkih zajednica i upravitelja zgrada.

Prije tog početnog koraka, portal Bauštela.hr donosi detaljni vodič sa savjetima kako se prijaviti za ugradnju liftova, tko će imati prednost i koliko će novca biti na raspolaganju.

Uređene zajednice

Treba reći da će javni poziv za sufinanciranje ugradnje liftova biti objavljen u Narodnim novinama, na internetskoj stranici Ministarstva te u najmanje dvjema novinama. Natječaj će se raspisivati jednom godišnje.

Rok za prijave bit će naveden u javnom pozivu, a može biti od 60 do 180 dana od datuma objave poziva. Tim se pozivom definira dodjela sredstava, način prijave i potrebna dokumentacija, rokovi, objava rezultata, postupak podnošenja prigovora, postupanje s prijavama za sufinanciranje nakon provedbe javnog poziva, način korištenja odobrenih sredstava, način izvještavanja te praćenja korištenja sredstava sukladno Zakonu o upravljanju i održavanju zgrada.

Suvlasnička zajednica, odnosno suvlasnici u zgradi ili jednom ulazu zgrade, treba ispuniti posebne kriterije. Program je, naime, namijenjen stambenim i stambeno-poslovnim zgradama s najmanje tri kata, što uključuje i visoko prizemlje. Iznimka su niži objekti, samo u slučaju ako u njima živi osoba s težim invaliditetom.

Umjetna inteligencija

AI alati dostupni svima ulaganje su u gospodarski i društveni napredak

Nepovoljan utjecaj

Otpad od hrane krije emisije stakleničkih plinova veće od zračnog i pomorskog prometa zajedno

Ključno je da je zajednica suvlasnika formalno uređena te da fizičke osobe imaju većinski udio u vlasništvu, jer bez natpolovične odluke suvlasnika nema ugradnje lifta. Prije prijave mora postojati gotovi glavni projekt ugradnje lifta. Suvlasnici moraju voditi računa i o financijama, jer država, ponovit ćemo, sufinancira samo trećinu troškova. U cijelom pripremnom procesu mogu pomoći i upraviteljima zgrada.

Sustav bodovanja

No, s obzirom na to da se procjenjuje kako je bez dizala u Hrvatskoj oko 16.000 višekatnica, što je mahom posljedica nekadašnjih standarda gradnje po kojima zgrade do četiri nadzemne etaže nisu trebale imati lift, a u nekima od viših objekata dizala nisu nikad ugrađena, uveden je sustav bodovanja, kako bi se financije dodijelile onim suvlasničkim zajednicama kojima je to napotrebnije.

Zgrade u kojima žive osobe s 80 do 100 posto invaliditeta donjih ekstremiteta dobit će do 30 bodova. Do 15 bodova će se dodjeljivati zgradama u kojima žive starije osobe te trudnice ili obitelji s malom djecom. Zgrade s tri do četiri kata će dobivati 10 bodova, s pet do šest katova 20, a sa sedam ili više katova 30 bodova. Dodatnih 10 bodova je moguće dobiti za zgrade u nerazvijenim područjima ili one koje su pod spomeničkom zaštitom.

Ove će godine za ugradnju liftova država osigurati dva milijuna eura. U sljedećoj godini za tu je svrhu planirano tri milijuna eura. Kako se iz proračuna financira samo trećina cijene ugradnje lifta, ostalo podmiruju ili suvlasnici, a nije isključeno ni da se angažira lokalna zajednica, što bi značilo rasterećenje za stanare zgrade.

No, to ujedno znači i da neće svi prijavljeni projekti dobiti subvenciju. Novac će se isplaćivati namjenski i uz nadzor, što znači da se može koristiti samo za ugradnju dizala i to po odobrenom projektu.

Ugovor s državom

Nakon odobrenja sufinanciranja iz Ministarstva, suvlasnička zajednica potpisuje ugovor s državom, u kojem se propisuju uvjeti, rokovi i način nadzora korištenja sredstava. Novac neće biti isplaćen odjednom, već po zadanoj dinamici plaćanja koja se veže uz provedbu samih radova.

Novac na račune suvlasničkih zajednica sjeda u roku od 30 dana od potpisivanja ugovora. Radovi moraju biti završeni, a sva sredstva namjenski iskorištena u roku od dvije godine od dana isplate, osim u slučaju da su radovi prestali zbog okolnosti na koje suvlasnici nisu mogli utjecati. U tom slučaju se radovi mogu produljiti na još godinu i pol dana, uz potpisivanje aneksa ugovora.

Tijekom radova, Ministarstvo će provoditi nadzor kako bi pratilo poštivanje projekta, tehničkih standarda i ugovornih uvjeta, a po završetku radova, suvlasnici su dužni Ministarstvu dostaviti završno izvješće nadzornog inženjera i potvrde o namjenskoj upotrebi sredstava u roku od šest mjeseci. Tek nakon toga, projekt se samtra gotovim, a subvencija realiziranom.