Cijene hrane u Europskoj uniji u 2025. porasle su u prosjeku za 2,8 posto u odnosu na godinu prije, pokazuju podaci Eurostata. Iza te prosječne brojke kriju se velike razlike među proizvodima. Naime, neke su namirnice poskupjele i dvoznamenkastim stopama

Izvan EU, Turska je uvjerljivo prednjačila s rastom cijena hrane od čak 32,8 posto. U Uniji je najvišu stopu imala Rumunjska (6,7 posto), a povišene stope bilježile su i zemlje istočne i jugoistočne Europe, uključujući Balkan, prenosi Euronews. S druge strane, Švicarska je bila jedina zemlja u kojoj su cijene hrane pale (-1,1 posto), dok su na Cipru ostale nepromijenjene. Što se tiče Hrvatske, u 2025. je zabilježena inflacija od 4,5 posto.

Među najvećim gospodarstvima EU najnižu inflaciju hrane imala je Francuska (0,7 posto). Njemačka i Španjolska bile su na 2,1 posto, a Italija na 2,5 posto. Od 64 prehrambena proizvoda koja se prate, cijene su pale kod osam, a kod jednoga su ostale iste. Svi ostali su poskupjeli.

Najviše poskupjela čokolada

Najveći skok zabilježila je čokolada, i to za čak 17,8 posto. U Hrvatskoj je čokolada poskupjela 15 posto. Slijede smrznuto voće (13 posto) te govedina i teletina (10 posto). Međutim, smrznutom voću je cijena u Hrvatskoj narasla više od europskog prosjeka – čak 20 posto. Što se tiče janjetine i teletine, u Hrvatskoj je zabilježeno poskupljenje od čak 22 posto. Samo u Nizozemskoj je ta vrsta mesa najviše poskupjela, i to za 23 posto.

Osjetno su poskupjeli i jaja (8,4 posto), maslac (8,3 posto), janjetina i kozetina (7,2 posto), šećer, pekmez i med (6,8 posto) te svježe punomasno mlijeko (5,7 posto). Rast su zabilježili i jestiva ulja, konzervirano voće, perad te sušeno voće i orašasti plodovi. Što se tiče Hrvatske, jaja su poskupjela 3 posto, ali maslac je pojeftinio za 3 posto., prenosi tportal.

S druge strane, nekoliko je proizvoda pojeftinilo. Najveći pad imalo je maslinovo ulje (-22,9 posto), čime je prekinut višegodišnji trend snažnog rasta. Pao je i šećer (-11 posto), kao i ulja i masti (-5,4 posto) te krumpir (-5,2 posto).

Velika razlike po državama

Velike razlike vidljive su i po državama. Cijene čokolade porasle su za više od 30 posto u Poljskoj, Litvi i Estoniji, dok je u Albaniji rast bio minimalan. Kod smrznutog voća raspon se kretao od svega 2 posto na Islandu do čak 32 posto u Estoniji.

Posebno se ističe kategorija govedine i teletine. Dok je prosjek EU bio 10 posto, u nekim je zemljama rast bio i više nego dvostruko veći. Hrvatska je tu među europskim rekorderima. Cijene govedine i teletine porasle su oko 22 posto, što je svrstava uz bok Nizozemskoj i Latviji s najvećim rastom u ovoj kategoriji.

Nepovoljan utjecaj

Otpad od hrane krije emisije stakleničkih plinova veće od zračnog i pomorskog prometa zajedno

Umjetna inteligencija

AI alati dostupni svima ulaganje su u gospodarski i društveni napredak

Maslacu drastično narasla cijena

Jaja su u pet zemalja poskupjela 20 posto ili više, a dvoznamenkasti rast maslaca zabilježen je u čak dvanaest država. Kod janjetine i kozjeg mesa šest je zemalja imalo rast veći od 10 posto, iako je prosjek EU bio sedam posto.

Podaci jasno pokazuju da inflacija hrane u Europi nije jednaka za sve: dok su neke zemlje imale tek blagi rast, u drugima su osnovne namirnice osjetno poskupjele, a to se, kako pokazuju brojke, itekako osjetilo i u Hrvatskoj.