Kad jedan od najutjecajnijih suvremenih mislilaca o riziku i neizvjesnosti Nassim Nicholas Taleb dolazi u Hrvatsku, ne dolazi još jedan razvikani motivacijski govornik o budućnosti. Od 10. do 12. svibnja u Zadar kao glavni govornik tradicionalne CROZ-ove QED konferencije dolazi autor svjetskih bestselera Crnog labuda i Antifragilea, stručnjak čije se ideje najčešće citiraju nakon što se dogodi nešto što nitko nije predvidio.
Taleb je promijenio način na koji poslovni lideri, financijski sektor i donositelji odluka razmišljaju o riziku, neizvjesnosti i stabilnosti sustava. Njegova temeljna teza je jednostavna i govori kako svijet nije linearan, budućnost nije predvidiva, a sustavi koje gradimo često su krhkiji nego što mislimo, i to baš zato što ih pokušavamo optimizirati za normalna vremena.
Taleb je pojam „crnog labuda“ uveo kako bi opisao rijetke, neočekivane događaje s golemim posljedicama kao što su financijske krize, pandemije, ratovi i tehnološki lomovi, ali i ljudsku sklonost da ih, nakon što se dogode, racionaliziramo kao da su bili očiti. Umjesto opsesije prognozama, Taleb zagovara drugačiji pristup: dizajniranje sustava koji mogu izdržati šokove, pogriješiti bez katastrofalnih posljedica i učiti iz poremećaja. Njegova kritika nije usmjerena na rizik sam po sebi, nego na institucionalnu iluziju kontrole.
Iz tog razmišljanja proizašao je i njegov možda najutjecajniji koncept antifragilnost. Za razliku od otpornosti, koja podrazumijeva izdržati stres i ostati isti, antifragilni sustavi iz stresa izlaze jači. Oni ne pokušavaju eliminirati neizvjesnost, nego je koriste za napredak. U poslovnom i institucionalnom kontekstu to znači manje oslanjanja na precizne prognoze, a više na diverzifikaciju, opcionalnost, rezerve i jasnu odgovornost u donošenju odluka.
Talebovo sudjelovanje na QED konferenciji, koja se ove godine održava pod temom „Collective“, logično se uklapa u rasprave o kolektivnoj inteligenciji i strukturi odlučivanja u doba umjetne inteligencije. Taleb naglašava da se „obiljem teže nosimo nego s oskudicom“. Kada ideja ima previše, one najbolje se lako izgube u šumi sadržaja. Zato ključni izazov postaje njihovo filtriranje i odgovorno provođenje.
Iz CROZ-a ističu da je Talebov dolazak u Hrvatsku snažan poticaj cijelom regionalnom, ali i europskom ekosustavu koji želi misliti dugoročno, djelovati kolektivno i raditi globalno.
U nastavku donosimo razmišljanja i perspektive relevantnih predstavnika poslovne i financijske zajednice koji objašnjavaju zašto su Talebove ideje danas važnije nego ikad.
Liana Keserić, predsjednica Uprave RBA: U školi i kroz karijeru učili su nas mitigaciji, kontroli rizika i važnosti prognoza. Tada mi se to činilo genijalno, ali kroz praksu sam naučila prepoznati zamku. Tko je je od nas predvidio Covid-19 ili potrese u Zagrebu? Rizik se ne može ukinuti, a budućnost se ne može pouzdano pogoditi. Ono što možemo je puno ozbiljnije, i bitnije: postaviti naš sustav tako da ostane stabilan i kad plan pukne. Zato me Taleb privukao: on ti izbije iz ruku tu iluziju sigurnosti i natjera te da postaviš pravo pitanje. Ne “kada će doći problem?”, nego “što ćemo napraviti kad dođe—i hoćemo li ostati hladne glave dok je drugi gube?”. Prognoza je akademsko mišljenje. Dizajn otporne, anti-fragilne organizacije je liderstvo.
U bankarstvu je to ključno, jer novac je emocija, a povjerenje je matematika ponašanja. Ove ideje direktno su oblikovale moje vodstvo. Voditi banku za mene znači stalno tražiti gdje smo krhki—gdje jedan šok može napraviti nesrazmjerno veliku štetu—i ta mjesta ne “uljepšavati”, nego rezati, pojednostaviti i ojačati. Više rezerve, više likvidnosti, više discipline u dobrim vremenima—jer tada se gradi sigurnost za loša. Ja obožavam svoju banku i zato inzistiram na odgovornosti svakog zaposlenika, kod svakoga želim pojačati “skin in the game” osjećaj. U prijevodu: ne obećavamo mirno more, obećavamo dobar brod. I to je način na koji gradimo banku koja je pouzdan partner klijentima, bez obzira na to što donosi sutra, ili prekosutra.
Vedrana Pribičević, ekonomska analitičarka: Nassim Nicholas Taleb jedan je od najutjecajnijih suvremenih mislilaca kada je riječ o riziku, neizvjesnosti i krhkosti modernih sustava. Njegov rad, koji spaja ekonomiju, filozofiju i statistiku, posebno je relevantan u svijetu obilježenom čestim šokovima. Taleb je poznat po upozoravanju na granice matematičkih modela i lažnu sigurnost prognoza, te po naglašavanju otpornosti i prilagodljivosti nasuprot pukom rastu i optimizaciji. U tom je kontekstu razvio koncept antifragilnosti, izvorno njegovu ideju, kojom opisuje sustave koji ne samo da podnose stres i neizvjesnost nego iz njih izlaze snažniji. Kod Taleba antifragilnost nije metafora, nego normativni kriterij za dizajn financijskih i ekonomskih sustava, institucija i politika, pa i osobnih odluka.
Upravo zato njegovi uvidi postaju posebno važni u novoj geopolitičkoj konstelaciji obilježenoj fragmentacijom, strateškim rivalstvima i rastućom nesigurnošću. Talebovo razmišljanje posebno je relevantno za Europsku uniju u trenutku kada se strateška otvorena autonomija (open strategic autonomy) nameće kao odgovor na rastuću geopolitičku nestabilnost i fragmentaciju globalnih lanaca vrijednosti. Za Hrvatsku kao malu, otvorenu ekonomiju izloženu snažnim vanjskim šokovima, Talebov okvir nudi jasan korektiv pristupima koji privilegiraju efikasnost i stabilnost kao trajno stanje. On naglašava da je ključ dugoročne stabilnosti u dizajnu institucija i politika koje ograničavaju gubitke, čuvaju prostor za prilagodbu i omogućuju učenje iz poremećaja, što je osobito važno za ekonomije koje nemaju kapacitet apsorbirati vlastite i tuđe pogreške u nestabilnom globalnom okruženju.
Ivan Dražetić, CFA, InterCapital Securities: Život Nassima Nicholasa Taleba odmalena je bio obilježen onom starom izrekom da Minervina sova leti u suton – tj. da je život nepredvidiv te da spoznaja koja nam je potrebna za donošenje odluke uglavnom dođe kada je za odluku prekasno. Talebova obitelj pobjegla je od građanskog rata u Libanon prvo u Paris, a potom mladi Nassim u Pennsylvaniji (SAD) završava poslovnu školu Wharton. Prvi poslovi se nižu: kvantitativne analize u Bankers Trustu, pa potom trgovanje valutama u francuskoj banci Indosuez gdje je nakon Plaza Accorda uspio poziciju vrijednu 500 USD pretvoriti u poziciju vrijednu 2mm USD.
Listopad 1987. godine i slavni raspad dioničkog tržišta dočekao je u First Bostonu trgujući opcije na eurodollar i ponovno zarađujući na konveksnosti. Nakon upoznavanja sa slavnim Viktorom Niederhofferom, Taleb piše svoju prvu, po mišljenju trejdera i najbolju knjigu po imenu Dynamic Hedging. Ipak, najveću pozornost dobiva krajem 1990-ih/početkom 2000. kad sa Markom Spitznagelom osniva Empirica Capital te počinje nizati briljantne knjige: Fooled by Randomness, Black Swan itd. Kao kritičar financijskog inženjeringa postaje dobiva vjernu sljedbu koja i danas čita sve njegove postove, članke i knjige.
