Mjere aktivne politike zapošljavanja usmjerene na populaciju osoba s invaliditetom proteklih godina daju vidljiv, pozitivan rezultat i u statistici Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. No, u prošloj godini, prema najnovijim podacima, zaustavljen je trend rasta broja zaposlenih iz ove skupine u HZZ-u.

Porast se, naime, bilježio nakon 2020., u kojoj je iz HZZ-a u svijet rada otišlo 2,4 tisuće osoba s invaliditetom, a najviše ih se zaposlilo tijekom 2024., čak 4,4 tisuće. Lani ih je, međutim, zaposleno 10 posto manje, 3,9 tisuća. Ta brojka nije zabrinjavajuća kako se na pravi pogled čini, jer je istodobno i broj nezaposlenih iz te skupine na HZZ-u bio manji nego prethodnih godina.

Trgovina na trećemu mjestu

Ukupno ih je, naime, bilo prijavljeno 9,2 tisuće, dok je godinu ranije nezaposlenih osoba s invaliditetom bilo 10,8 tisuća. Tako gledano, godišnja stopa zapošljavanja u tih godinu dana čak je i nešto porasla, s 41 na 43 posto. Najveći dio tijekom 2025. zaposlilo se standardno, kroz ugovore o radu kod poslodavaca, a tri posto s burze je otišlo samozapošljavanjem, osnivanjem tvrtke ili obrta, ili se zaposlilo kroz ugovor o djelu.

Prerađivačka industrija i turistički sektor, gledano po djelatnostima, privukla je najveći broj nezaposlenih iz ove skupine. U svakoj od tih djelatnosti završilo je po 15 posto zaposlenih osoba s invaliditetom, a oko 11 posto njih je posao pronašlo u trgovini. Detaljnije, pak, HZZ-ovi podaci pokazuju da se oni najčešće angažiraju na poslovima čišćenja, održavanja, kao administrativni službenici, pomoćni kuhari, prodavači, vrtlarski radnici, te radnici na proizvodnim linijama, ručni paketari, skladištari, kuhinjski i komunalni radnici. Muškarci su generalno nešto zastupljeniji od žena u ovoj skupini nezaposlenih, pa je tako i u statistici zaposlenih tijekom prošle godine, jer 53 posto zaposlenih osoba s invaliditetom čine muškarci.

Kod zapošljavanja ukupne populacije s HZZ-a, trend je inače drugačiji, jer je među 127,5 tisuća osoba koje su se zaposlile njih gotovo 60 posto bile su žene. Gledano po županijama, najveći broj zaposlenih osoba s invaliditetom bilježi se na području Osječko-baranjske županije (593), te Gradu Zagrebu (459) i Vukovarsko-srijemskoj županiji (327). Sličan je, inače, redoslijed i po brojnosti nezaposlenih osoba s invaliditetom, upravo su najbrojniji u Osječko-baranjskoj županiji (1,6 tisuća), te Gradu Zagrebu (1,5 tisuća), dok je na trećem mjestu Splitsko-dalmatinska županija (822).

Srednjoškolsko obrazovanje

Premda su u ukupnom broju nezaposlenih osoba s invaliditetom više zastupljeni oni starije dobi, mlađe osobe više su zastupljeni među zaposlenima, od 3,9 tisuće više od petine su oni u dobi od 20 do 24 godine, a 16 posto od 25 do 29 godina. Pozitivan pomak u prošlogodišnjem razdoblju svakako je bilo veliko ublažavanje dugotrajne nezaposlenosti koja je obilježavala ovu skupinu u HZZ-ove evidenciji. Lani je, naime, udio onih koji su nezaposleni duže od 12 mjeseci bio 65 posto, a u 2024. njihova zastupljenost bila je puno snažnija, čak više od 74 posto.

Po podacima HZZ-a, duže od osam godina nezaposleno je 1,7 tisuće osoba iz ove skupine. Inače, više od tri četvrtine lani zaposlenih osoba s invaliditetom iz HZZ-ove evidencije imalo je srednjoškolsko obrazovanje, a fakultetsku diplomu njih 368 ili 9 posto. Što se radnog iskustva tiče, poslodavcima su atraktivni bili oni s manje radnog iskustva ili koji tek ulaze na tržište rada.

5G

Pametniji život uz 5G: Telemach predstavio novi telefon i prvi tablet s naprednim AI značajkama

Poslodavac prijetelj obitelji

Nova mjera države mogla bi promijeniti način na koji radimo – evo zašto