To što se ministar poljoprivrede David Vlajčić nije, kako je bilo očekivano, pojavio na prošlotjednom skupu drvne industrije koju je organizirao HUP, nije mu zamjereno, jer je kasnila sjednica Vlade.

Nazočan je, pak, bio novi čelni čovjek Hrvatskih šuma Joško Radanović, a da bi nakon tri godine prekinutih odnosa na relaciji s tom državnom tvrtkom i samom Vladom RH konačno mogli zapuhati novi vjetrovi, dali su vrlo otvoreno do znanja i čelni ljudi tog sektora.

Slijede napeti razgovori

I predstavnici HUP-a i HGK istaknuli su važnost da će napokon započeti razgovori o kojima ovisi očuvanje ove važne industrije, a Radanović je dao do znanja da više neće biti slučaj da izostane komunikacija kao što je slučaj s aktualnim, novim, 8-postotnim povećanjem cijena sirovine, za koju su proizvođači, kao ugovorni kupci, saznali iz medija. To je drugo u nizu poskupljenje, koje, ogorčeni su u drvnom sektoru, narušava sve kalkulacije i sklopljene ugovore po već povećanim cijenama s kraja prošle godine.

Da je potreban razgovor oslikava i prezentacija dvije strane njihovog viđenja stanja oko korištenja sirovine. Drvoprerađivače muči loša kvaliteta i sigurnost buduće opskrbe jer postojeći model subvencionirane raspodjele istječe iduće godine. Hrvatske šume, pak, brinu, uz sve veće troškove koje i same imaju, česte apsurdne situacije zbog nepovlačenja ugovorenih količina, ali i stanje koje će sa sirovinom tek uslijediti zbog vjetroloma koji je pogodio najvrjednije hrastove šume u spačvanskom bazenu.

“Ako je sada malo sirovine, što će tek biti”, zapitao se HŠ-ovac Igor Fazekaš, inače član bivše Uprave državne tvrtke. Prema njegovoj prezentaciji situacije, od 5,3 milijuna godišnjeg etata, u čemu je jednak udjel prostornog drva i trupaca, u 2024. ostalo je nepovučenog 800 tisuća kubika drva. Za HŠ to predstavlja trošak jer mora osigurati ugovorenu količinu i čuvati je, na kraju prodavati na licitaciji, dok s druge strane ugovorni kupac prolazi nesankcionirano jer mu postojeći model rasprodaje omogućuje pravdanje količina koje nisu preuzeli, što znači da iste količine mogu ugovarati uz subvenciju i iduće godine.

To je nešto što po Hrvatskim šumama u idućem razdoblju svakako treba mijenjati, tim više što su i poduzetnici u proteklim godinama imali značajna ulaganja u modernizaciju pogona i bitno su povećali kapacitete, pa su njihove potrebe danas i pet do šest puta veće od etata Hrvatskih šuma. Sirovine, drugim riječima, nema dovoljno za sve, a da bi se nekome dalo, drugome se mora uzeti.

Sudeći po tonovima, razgovori koji će uslijediti oko definiranja budućeg modela suradnje bit će itekako napeti. Iako se o tome zasad ne govori, restrukturiranje čeka i same Hrvatske šume, koje nakon šteta koje je su uslijedile nakon oluja prolaze teško razdoblje, a u tom kontekstu proizvođači unaprijed najavljuju proglasiti veleizdajom prodaju ili davanje državnih šuma u koncesiju.

Za proizvođače je važno već to što su dobili znak da će se razgovarati o daljnjoj suradnji i da država prepoznaje važnost ovog sektora, koji je, kako je podvukao Ivić Pašalić, predsjednik Udruženja drvne i papirne industrije HUP-a, za državu strateška i oslonjena na njezino prirodno bogatstvo.

Poslodavac prijetelj obitelji

Nova mjera države mogla bi promijeniti način na koji radimo – evo zašto

Intervju

“Uveli smo princip ‘istovrijedni rad – jednaka plaća’ u praksi, a ne samo kao pusto obećanje”

Siže svaki deseti euro

Argumenti da im se pruži ruka za očuvanje i razvoj u industriji ilustriraju stručnom analizom profesora riječkog ekonomskog fakulteta Saše Drezgića iz koje je vidljivo da u ukupnim prihodima prerađivačke industrije svaki deseti euro dolazi iz ove proizvodnje. U 2024. su ukupni prihodi hrvatske prerađivačke industrije iznosili 37,4 milijarde eura, a u tome je prerađivačka donijela 3,6 milijardi eura. Za razliku od ostale industrije, zbog pada narudžbi na glavnom njemačkom tržištu, prihodi su u odnosu na 2022. smanjeni (za više od 2 milijarde eura).

Još je izraženiji negativni trend u izvoznim brojkama, gdje je učešće ovog sektora s 12-postotnog učešća u izvozu prerađivačke industrije u 2022. skliznuo na 9,7%, ili u brojkama s 1,7 milijardi eura izvoz sektora pao je na 1,4 milijarde eura u te dvije godine. Sektor zapošljava više od 31 tisuće radnika, redom u slabije razvijenim područjima.