Najnovije istraživanje Forvis Mazarsa “C-suite barometar 2026.: Prilagođavanje u uvjetima neizvjesnosti” otkriva poslovni svijet koji prihvaća promjene, ulaže u tehnologiju i ljude te iznova osmišljava strategije kako bi bio korak ispred konkurencije. Čak 92 posto ispitanih ima pozitivne prognoze za vlastite organizacije u idućih 12 mjeseci. Što se strateških prioriteta tiče, uvjerljivo je na vrhu IT transformacija kompanija, odnosno tehnologija. Naravno, tu je i nezaobilazno pitanje prilagodbe poslovnih modela na okruženje koje odlikuje konkurencija i carine te međunarodna ekspanzija.
Prilagodljivost u poslovanju ključna je tema ove godine. Lideri prihvaćaju promjene, ulažu u tehnologiju i ljude te redefiniraju svoje strategije kako bi ostali ispred poremećaja i konkurencije. Uspjeh sada počiva na prilagodljivosti koliko i na ambiciji. Umjetna inteligencija na vrhu je svake agende upravljanja, ali to jest i treba biti dio šireg pristupa transformaciji poslovanja putem tehnologije. Analiza podataka i automatizacija dio su stalne (r)evolucije, a temelj cijele tranzicije je sveprisutni zahtjev za sigurnošću.
Intenzivnija konkurencija i potresi u globalnoj trgovini također mijenjaju strateške agende poslovnih lidera diljem svijeta. U ovoj klimi prilagodbe carinama nisu samo prepreke. One potiču organizacije da teže isplativosti, inoviraju s novim ponudama i ulaze na nova tržišta. Ciljevi za međunarodnu ekspanziju se pomiču, posebno prema Kanadi, Njemačkoj, Kini i drugim zemljama izvan SAD-a. Tvrtke su pronašle načine za ublažavanje troškova, kao i za preispitivanje svojih strategija određivanja cijena te upravljaju rizikom diverzifikacijom resursa i konsolidacijom ponuđenih usluga.
Pitanje svih pitanja glasi – kako se prilagoditi u nesigurnim vremenima?
Oni koji se usude
“Vrijeme u kojem živimo uistinu je vrijeme nesigurnosti. Rat u Ukrajini, Trump i mijenjanje dugogodišnjeg poretka unose veliku nesigurnost. Ako danas imate prijetnju da će se uvesti carine koje značajno mijenjaju vaš postojeći biznis model, morate raditi na raznim scenarijima, dakle, što ako se dogodi a, b ili c varijanta. Jedno je sigurno, CEO-i su izvan zone komfora i moraju navigirati svoje brodove po novim geopolitičkim olujama. Kako smo istaknuli u našem izvještaju: Najuspješniji će biti oni koji su samopouzdani, ali uz dozu opreza – oni koji posluju uzimajući u obzir sve rizike i prilike. Uspjeh počiva na prilagodljivosti koliko i na ambiciji. Umjetna inteligencija, jednako tako, donosi novu dimenziju nesigurnosti. Ako ne ulažeš u AI, sigurno zaostaješ”, kaže za PD Vikend Kristijan Cinotti, managing partner u Forvis Mazarsu.
“Prema izvještaju, AI i digitalna transformacija top su prioriteti za CEO-e. S jedne strane, u AI se mora ulagati, s druge, ulaganja mogu biti vrlo velika, a povrati mali. Nadalje, očekivanja od AI-ja kreću se od revolucije do toga da je AI vrlo ograničen u mogućnostima i da je zbog mogućih halucinacija uvijek potrebna provjera i kontrola. Neosporno je da je AI promijenio i nastavit će mijenjati svijet. CEO-i još uvijek pokušavaju razumjeti u kojem smjeru će se stvari razvijati”, objašnjava Cinotti.
“Planiranje i budžetiranje”, nastavlja, “omiljeni alat korporativnog upravljanja, postaje jako izazovno. Traže se hrabri lideri koji se, unatoč vjetru i oluji, usude ulagati, ulaziti u rizike i stvarati vrijednost u nesigurnim vremenima. Traži se stalno prilagođavanje novim situacijama i zadržavanje smirenosti unatoč nesigurnosti, što je vrlo izazovno. Nužna je iskrena komunikacija prema zaposlenicima, kvalitetno upravljanje njihovim očekivanjima te, isto tako, i prema klijentima. Mislim da više nego ikad vrijednosti dolaze do izražaja. Ako se nešto gradi na dobrim vrijednostima, onda to opstaje, unatoč olujama i kišama.
Ljudi prepoznaju iskrenost i poštenje, na čemu počiva svaki kvalitetan odnos. Bez toga nema povjerenja. Ako postoji povjerenje, onda je i u nesigurnim vremenima lakše jer znamo da se možemo osloniti na nekoga tko ima dobre vrijednosti. Ipak, ohrabruje nas optimizam. Prema našem istraživanju, globalni CEO-i nisu fokusirani na kratkoročno preživljavanje, nego se, unatoč nesigurnostima, bave dugoročnim strategijama rasta poduzeća. Pri tome su tehnologija, AI i akvizicije kupaca i poduzeća u fokusu”, govori managing partner u Forvis Mazarsu.
Cinotti izdvaja i najveće izazove u kontekstu zadržavanja talenata. Napominje da je Hrvatska po tom pitanju malo atipična. Naime, dok su stope nezaposlenosti u nekim zemljama Zapadne Europe dvoznamenkaste (npr. Finska ili Španjolska), u Hrvatskoj je nikad manja nezaposlenost.
Situacija pred krizu
“Plaće rastu značajno brže nego u mnogim zemljama EU-a. To otvara problem konkurentnosti jer plaća bi uvijek trebala biti povezana s produktivnosti i stvaranjem vrijednosti. U onom trenutku kada plaće u privatnom sektoru rastu zbog toga što su se značajno povećale plaće u javnom sektoru ili zbog poplave EU fondova i novca koji, na žalost, ne završava u industriji, trebamo se zabrinuti. Situacija gdje plaće idu u nebesa, gdje cijene nekretnina i sve druge cijene idu u nebesa te gdje je puna zaposlenost je situacija pred krizu. To je već viđena situacija.
U tom kontekstu, gdje je potražnja za zaposlenima puno veća od ponude, zaposlenici dobivaju premiju za prelazak koju je postojećim poslodavcima teško “matchirati”. De facto, dolazi do spirale porasta cijena rada te su poslodavci u situaciji da podižu plaće iako gube konkurentnost i profitabilnost. Biznis, da bi bio održiv, mora biti zdrav, realan i profitabilan. Sada mnoga poduzeća nerealno dižu plaće, bez podizanja produktivnosti. Teret pokušavaju prebaciti na kupce s nadom da će kupci prihvatiti te nerealno visoke cijene. To bi nam se moglo obiti o glavu, posebno u turizmu.
Slična situacija je bila kad je za IT-evce došlo do otvaranja globalnog tržišta. Lokalna poduzeća imala su goleme probleme jer nisu mogla pratiti plaće koje su IT-evci mogli naći na globalnom tržištu. Tako su mnogi IT-evci osnivali paušalne obrte, nisu plaćali gotovo nikakav porez, radili za američke i strane IT firme, da bi nedavno masovno ostajali bez posla i shvatili što znači raditi za normalnu i stabilnu firmu gdje nećeš tako lako dobiti otkaz. Na žalost, neki zaposlenici zloupotrebljavaju Zakon o radu, za koji se nekada čini da umjesto radnika, štiti neradnika. To je dodatan izazov za naše poduzetnike i gospodarstvo.
Generalno se može reći da su ključan problem očekivanja zaposlenika. Naime, uvijek se nađe neki kolega ili prijatelj koji ima bolje uvjete i stvara se nezadovoljstvo. Često se uspoređuju kruške i jabuke, odnosno ljudi dobiju puno veću plaću uz puno veće opterećenje, što se često zanemaruje pri usporedbi. Čini mi se da nedostaje razumijevanje da je, kako bi se isplatila neto plaća, potrebno zaraditi puno više da bi se platili svi porezi i doprinosi, interna podrška te da bi vlasnici imali prinos na kapital i poduzetničku nagradu. Zastrašujuće je kako ljudi traže i pristaju na plaću za koju su svjesni (ili jednostavno ne razmišljaju o tome) da je ne mogu zaraditi. Kao da je to nečija tuđa briga. Međutim, prije ili poslije doći će obračun oko učinka i onda će nastati problemi i otrežnjenje”, kaže Cinotti.
Operativna agilnost
Dodaje kako su u tom kontekstu važni karijerni planovi za zaposlenike s jasnom komunikacijom o tome što se od zaposlenika očekuje, kako i koliko se u njih ulaže i što mogu očekivati. “Tamo gdje zaposlenici vide budućnost, gdje osjećaju pravednost, vrlo je velika vjerojatnost da se neće polakomiti samo za većom plaćom. Šteta je da se tako malo govori o pravednosti i doprinosu zaposlenika poslodavcu, a toliko puno o različitosti, spolovima i slično. Dva menadžera mogu imati vrlo veliku razliku u doprinosu poslovnom uspjehu poduzeća. Jedan može gledati da odradi ono nužno i što prije ode doma, a drugi se može ulagati dušom i tijelom. Razlika može biti golema za poduzeće, iako su oba na istoj hijerarhijskoj ljestvici”, pojašnjava Cinotti.
Operativna agilnost postaje sve važnija. Konkretno, svjedoci smo značajnih geopolitičkih promjena sa značajnim implikacijama na procese nabave i tržišta prodaje. Sposobnost prilagođavanja novim uvjetima više nije opcija, nego pitanje budućnosti, podvlači Cinotti.
“S tim u vezi financijska struktura poduzeća igra vrlo važnu ulogu. Ako je poduzeće opterećeno dugovima i nema dovoljno radnog kapitala, agilnost je vrlo upitna jer su smanjene opcije zbog ovisnosti o bankama i drugim vjerovnicima. Značajan fokus na izgradnju optimalne financijske strukture treba biti jedan od prioriteta. To podrazumijeva kontinuirano monitoriranje novčanih tokova. U nesigurnim vremenima ili eventualnoj krizi, poduzeća koja nemaju stabilne novčane tokove i rezerve obično završe u stečaju. Ovdje se isplati investirati u stručnjake koji mogu pomoći oko planiranja novčanih tokova”, kaže Cinotti.
Rastuća primjena umjetne inteligencije utječe na restrukturiranje timova. To se, kaže Cinotti, događa na nekoliko razina.
“AI omogućuje obavljanje repetitivnih, napornih i dosadnih poslova brzo i jednostavno. Izrada sažetka izvještaja od nekoliko stotina stranica može se dobiti za nekoliko sekundi. Nakon toga se može ići u detaljnije istraživanje pojedinih dijelova izvještaja, opet ubrzano uz pomoć AI-ja. Život postaje jednostavniji uz tako moćan alat. S druge strane, neke poslove koje su prije radili juniori sada može odraditi AI. To svakako utječe na buduća zapošljavanja mladih ljudi. Međutim, upravo su mladi ljudi oni koji se bolje služe tehnologijom. Svejedno, završen fakultet više ne znači ulaznicu u neke bolje poslove, nego se traže konkretna praktična znanja. AI nema i vjerojatno nikada neće imati vještine upravljanja drugim ljudima, tako da se kvalitetni menadžeri ne moraju bojati za svoj posao”, jasan je Cinotti.
Za transformaciju kompanija u širem smislu ključni strateški prioritet postaju IT i tehnologija. Cinotti kaže kako živimo u vremenu kad tehnologija postaje dio svih poslovnih procesa. To je pitanje konkurentnosti i – u konačnici – opstanka na tržištu, dodaje.
“Ljudi su prvo množili i dijelili ‘pješice’, onda je došao kalkulator i to je sve promijenilo. U situaciji gdje nema dovoljno radne snage, pogotovo radne snage s odgovarajućim vještinama i kvalifikacijama te u situaciji gdje radna snaga postaje sve zahtjevnija u smislu očekivanja oko financija, kvalitete života, spremnosti na žrtvu i lojalnosti poduzeću, potpuno je prirodno i očekivano da poduzeća traže zamijeniti čovjeka gdje god je to moguće. Stoga su ulaganja u tehnologiju, između ostalog, odgovor na probleme s radnom snagom. Osim toga, pitanje kibernetičke sigurnosti je top prioritet za CEO-e. Kako hakeri traže nove načine za prijevare i krađu podataka, tako i poduzeća moraju podizati razinu sigurnosti i ulagati ozbiljan novac u kibernetičku sigurnost”, poručuje Cinotti.
I kreira i ukida poslove
Svjedoci smo i paradoksa kako AI istodobno kreira i ukida radna mjesta. Cinotti povlači paralelu s računalima. “Nekad je u odjelu računovodstva znalo raditi na desetke ljudi. Nakon kompjutora i programa za računovodstvo znalo je ostati deset posto zaposlenih. No, s druge strane, računala su omogućila nova radna mjesta, za nove usluge i proizvode. Tako je i s AI-jem. Neke poslove koje smo tradicionalno radili, više nećemo. S druge strane, AI će omogućiti cijeli niz novih usluga i realizaciju ideja koje su prije bile nezamislive. Moramo biti optimistični oko novih tehnologija”, zaključuje Cinotti.
Najnovije istraživanje temeljeno na više od 3.000 odgovora globalnih donositelja strateških odluka (C-suite) i cijeli izvještaj „C-suite barometar 2026.: Prilagođavanje u uvjetima neizvjesnosti“ nalazi se na službenoj web stranici Forvis Mazarsa.
