Vlada je sa sjednice u petak u saborsku proceduru uputila konačan prijedlog Zakona o kreditnim institucijama, kojem je cilj i povećati otpornost bankarskog sustava te ojačati nadzor nad podružnicama iz trećih zemalja, a kojim se bankama uvodi i obaveza izrade internih metodologija utvrđivanja strukture naknada za usluge koje nude potrošačima.

fiskalizacija 2.0

UGP ministru Primorcu predao peticiju uime 9400 poduzetnika, evo što traže

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac je istaknuo da je Zakon o kreditnim institucijama krovni zakon kojim se uređuju uvjeti za osnivanje i poslovanje kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj, S obzirom da se važeći zakon mijenjao osam puta, ovog puta je u cijelosti izrađen novi zakon.

Prijedlogom zakona, rekao je, u nacionalno zakonodavstvo implementiraju se i odredbe triju novih direktiva koje su izmijenile tzv. direktivu o kapitalnim zahtjevima, pri čemu se najvažnije izmjene odnose na novo uređenje u tri ključna segmenta.

Prvi se odnosi na nadzorne ovlasti, sankcije podružnica iz trećih zemalja te okolišne, društvene i upravljačke rizike (ESG), druga cjelina odnosi se na tretman koncentracijskog rizika koji proizlazi iz izloženosti prema središnjim drugim ugovornim stranama, a treća na uspostavu i funkcioniranje jedinstvene europske pristupne točke (ESAP).

“Cilj je povećati otpornost bankarskog sustava, općenito ojačati nadzor nad podružnicama iz trećih zemalja te integrirati održivost i ESG čimbenike u bonitetni okvir EU-a”, istaknuo je Primorac.

Izvijestio se i da se prijedlogom dorađuju odredbe trenutno važećeg zakona koje se odnose na zaštitu potrošača, osobito u vezi s pružanjem predugovornih informacija, objave i ažuriranja parametara promjenjive kamatne stope i dostave godišnjih obavijesti. Uvodi se i obveza izrade internih metodologija utvrđivanja strukture naknada za usluge koje kreditne institucije imaju u ponudi za potrošače, kao i obveza njihove dostave Hrvatskoj narodnoj banci (HNB), izvijestio je ministar financija.