Hrvatski savez udruga ekoloških proizvođača (HSEP) upozorio je jučer da se ekološka proizvodnja i broj proizvođača ne povećavaju, kako je bilo predviđeno u Nacionalnom akcijskom planu razvoja ekološke proizvodnje od 2023. do 2030., nego obje te brojke padaju, a negativan trend očekuje se i ubuduće.

Dodana vrijednost

Analizom stanja u ekološkoj proizvodnji na nedavno održanoj Skupštini HSEP utvrđeno je da Nacionalni akcijski plan razvoja ekološke proizvodnje od 2023. do 2030. ne daje rezultate u smislu povećanja proizvodnje i broja ekoloških proizvođača. Dapače, primjećuje se pad broja ekoloških proizvođača kao i pad površina pod ekološkom proizvodnjom (944 hektara u 2025. godini manje nego u 2024.), kažu u udruženju.

“Prema informacijama s terena, očekuje se daljnji pad površina s ekološkom proizvodnjom, pa već sada možemo utvrditi da se plan povećanja ekološke proizvodnje na 14 posto do 2030. godine, neće ostvariti”, kaže se u priopćenju HSEP-a. Time Hrvatska, kako se navodi, gubi priliku da se na međunarodnom tržištu pozicionira sa specifičnim proizvodima veće dodane vrijednosti gdje može biti konkurentna te da prehrambeni sustav učini zdravijim, smanji štetne rezidue pesticida u hrani i očuva okoliš i zdravlje poljoprivrednika i drugih građana.

HSEP napominje kako i nakon niza sastanaka ekoloških proizvođača s predstavnicima Ministarstva poljoprivrede, problemi nisu riješeni. Iako bi neki proizvodi prema površinama u ekološkoj proizvodnji trebali biti primjetni ili dovoljni na tržištu ekoloških proizvoda, oni se na njemu ne pojavljuju.

Takav je slučaj s ekološkim mesom, gdje zbog neorganizirane infrastrukture poput klaonica, proizvodi koji se uzgajaju ekološki bivaju prodani kao konvencionalni, na štetu proizvođača i kupaca ekoloških proizvoda, tvrdi HSEP. Dodaje da je u proizvodnji ekološkog povrća sustav poticaja posve neprimjeren, pa proizvođači nisu stimulirani, a i sve druge grane ekološke proizvodnje imaju svoje probleme.

Valorizacija eko znaka

Od glavnih problema s kojima se susreću proizvođači, udruženje izdvaja sve veću birokratiziranosti koja traži sve više vremena. Velikim problemom HSEP smatra i nedostatak radnika, manjak udruživanja i nedovoljna valorizaciju eko znaka na tržištu. Navedene probleme, kako poručuje, treba rješavati sustavno, uz ključnu potporu Ministarstva poljoprivrede.