Drvna industrija u pravilu prva u gospodarstvu osjeti početak krize, ali i oporavka, pa je tim više zanimljiv prvi ovogodišnji nastup proizvođača iz te djelatnosti na nekom globalnom sajmu.

Konkretno, DOMOTEX-u u njemačkom Hannoveru, vodećem međunarodnom sajmu podnih obloga, koji se ove godine proširio i na proizvode za završnu obradu interijera.

Opipavanje pulsa

Njemačka je za hrvatske proizvođače, inače glavno izvozno tržište, uz Italiju i Sloveniju, a posljednjih nekoliko godina, nakon početka ruske agresije na Ukrajinu, tamošnje tržište stanogradnje prolazilo je duboku krizu, a sa zamiranjem poslova splasnula je i potražnja za proizvodima našeg drvnog sektora.

To je ostavilo značajan trag na poslovanju hrvatskih tvrtki, što je vidljivo i iz njihovih poslovnih rezultata za protekle godine, jer za proboj i nadomještanje tih poslova na drugim tržištima, posebice onima u drugim dijelovima svijeta, potrebno je vrijeme. Na prvo opipavanje pulsa njemačkog, ali i ostalih izvoznih tržišta na DOMOTEX-u, na kojemu nastupaju izlagači iz 50-ak zemalja, otišlo je nekoliko hrvatskih drvoprerađivača, u organizaciji Hrvatske gospodarske komore, a prve informacije su obećavajuće.

Deni Kelava, prokurist u Pan Parketu, kaže kako se u njihovu slučaju još u drugoj polovici prošle godine počeo osjećati pomak na bolje.

“Sam DOMOTEX puno je siromašniji nego nekada, a Pan Parket nastupa još od 2005., održava se na manjem prostoru i okuplja manje izlagača, no to nije i presudno za realizaciju potencijalnih poslova. Mi smo obnovili puno starih kontakata, uspostavili nove, a tu je i puno prisutnih sudionika i mogućih partnera iz cijelog svijeta, od Kine do Bliskog Istoka. Generalno, ocjena je da će se pozitivan pomak na našem glavnom tržištu, Njemačkoj, nastaviti”, ističe Kelava.

Slične komentare imaju i ostali hrvatski proizvođači, a sa svojim podovima, parketima i podnim oblogama u Hannoveru su prisutni još i Exportdrvo, PPS Galeković i Slavonija DI. Redom su to potvrđeni izvoznici, tvrtke koje između 50 do 90 posto ukupnih prihoda ostvaruju na stranim tržištima. Martina Ravlić Marijanović, direktorica Slavonija DI, jedne od najstarijih drvnih industrija u ovom dijelu Europe, specijalizirane za proizvodnju hrastovog furnira, parketa, lamela, elemenata, ljuštenog furnira, ploča te programa izrade namještaja, ističe kako im je važan dolazak u Hannover, kako bi već na početku poslovne godine dobili pregled tržišta i upoznali nove partnere.

Intervju

Etika i odgovornost moraju ostati u ljudskim rukama

Maloprodajno tržište

Od lidera Dalmacije do nacionalnog simbola uspjeha u maloprodaji

Filip Galeković, direktor PPS Galekovića, ujedno i predsjednik Udruženja drvno-prerađivačke industrije HGK, ističe da je izuzetno važno konstantno širiti mrežu kupaca i tržišta zbog izuzetno brzih promjena na globalnoj razini, koje utječu na prodajne i dobavne lance.

Svi u drvnom sektoru pomno prate istraživanja njemačkog IFO Instituta za gospodarska istraživanja, čiji zadnji rezultati ukazuju na poboljšanje barometra poslovne klime u Njemačkoj u dijelu stambene gradnje, no raspoloženje je i dalje u negativnoj zoni. Analitičari IFO-a su oprezni i pomak na bolje u raspoloženju gospodarstvenika još uvijek ne tumače i kao preokret u trendu na njemačkoj stanogradnji.

Jelena Đugum, direktorica Sektora za poljoprivredu HGK, ističe da je upravo u takvim okolnostima na međunarodnom tržištu važno poduprijeti izlazak domaćih proizvođača na sajmove i upoznavanje s trendovima te jačanje njihove prepoznatljivosti na inozemnim tržištima. Osim toga, riječ je o sektoru koji je i izuzetno okrenut izvozu, koji polovicu svojih prihoda od prodaje realizira u inozemstvu i koji u ukupnom izvozu hrvatskog gospodarstva sudjeluje s udjelom od 6 posto.

Pokrivenost uvoza izvozom

Prema zadnjim statističkim podacima, HGK-ova direktorica Sektora za poljoprivredu ističe kako je u prvih deset mjeseci prošle godine drvni sektor izvezao je drva, proizvoda od drva i namještaja u ukupnoj vrijednosti od 1,27 milijardi eura, dok je istodobno vrijednost ostvarenog uvoza bio na razini 1,05 milijardi eura. Pritom uvoz bilježi znatno brži rast nego izvoz, konkretno uvoz je porastao za 11 posto u odnosu na isto vrijeme 2024., dok je izvoz rastao stopom od 4 posto.

Dok je povoljan odnos pokrivenosti uvoza izvozom, detaljniji pregled ipak pokazuje i dalje nepovoljan odnos između proizvoda manjeg stupnja obrade i onih veće dodane vrijednosti. Situacija s narudžbama na najvažnijem tržištu Njemačke svakako je pridonijela da se taj odnos ne mijenja u korist proizvodnje.