Boris Vujčić, istaknuti hrvatski ekonomist i sveučilišni profesor, nakon više od desetljeća na čelu Hrvatske narodne banke (HNB), svoju karijeru okrunio je izborom za potpredsjednika Europske središnje banke (ECB). U siječnju 2026. godine, na sastanku Eurogrupe u Bruxellesu, Vujčić je u finalnom krugu izbora pobijedio finskog protukandidata Ollija Rehna, čime je praktički osigurao jednu od najprestižnijih pozicija u svijetu europskih financija. Time će, vrlo je izgledno, napustiti guvernersku fotelju prije isteka svog trećeg mandata, koji mu je Hrvatski sabor povjerio u srpnju 2024. godine. Njegov vjerojatni odlazak u Frankfurt predstavlja vrhunac karijere tijekom koje je Hrvatsku proveo kroz proces pristupanja Europskoj uniji, a potom i kroz zahtjevan proces uvođenja eura, što ostaje njegovo ključno postignuće i ostavština na čelu HNB-a.

NA KORAK DO VAŽNE POZICIJE

Guverner HNB-a Boris Vujčić službeno nominiran za potpredsjednika Europske središnje banke

Rođen 2. lipnja 1964. godine u Zagrebu, Vujčić je svoj profesionalni put temeljio na izvanrednom akademskom obrazovanju. Diplomirao je 1988. godine na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, gdje je osam godina kasnije, 1996. godine, i doktorirao s temom “Ponuda rada žena i njen utjecaj na tržište rada: primjer Hrvatske”. Njegova međunarodna naobrazba ključna je za razumijevanje njegove kasnije karijere. Kao dobitnik prestižne Fulbrightove stipendije, akademsku godinu 1994./1995. proveo je na doktorskom studiju na Michigan State Universityju u SAD-u. Svoje znanje dodatno je usavršavao i na Sveučilištu Montpellier u Francuskoj, a kao gostujući istraživač ili predavač boravio je na sveučilištima poput University of Sussex, University of Freiburg i University of Kentucky. Svoju karijeru započeo je 1989. kao asistent na matičnom Ekonomskom fakultetu, gdje je 2003. stekao titulu izvanrednog profesora, a od 2004. kao vanjski suradnik predaje i na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu.

Njegov ulazak u sustav Hrvatske narodne banke dogodio se u prosincu 1996. godine, kada preuzima poziciju direktora Direkcije za istraživanja. S te pozicije, zahvaljujući stručnosti i analitičkim sposobnostima, brzo napreduje. Već 15. srpnja 2000. godine imenovan je zamjenikom guvernera, a povjerenje za drugi šestogodišnji mandat na istoj poziciji dobiva i 2006. godine. U tom razdoblju Vujčićeva uloga nije bila ograničena samo na monetarnu politiku. Od 2005. do 2012. godine obnašao je iznimno važnu dužnost zamjenika glavnog pregovarača u pregovorima Republike Hrvatske s Europskom unijom. Ta mu je pozicija omogućila dubinski uvid u funkcioniranje europskih institucija i pripremila ga za izazove koji su uslijedili nakon ulaska Hrvatske u EU.

Na mjesto guvernera HNB-a Boris Vujčić dolazi 8. srpnja 2012. godine, naslijedivši Željka Rohatinskog. Tijekom njegovih mandata, monetarna politika HNB-a bila je gotovo u potpunosti usmjerena na održavanje stabilnosti tečaja kune prema euru, što je bio ključni preduvjet za ispunjavanje kriterija za ulazak u europodručje. Vujčić je od samog početka bio snažan zagovornik što skorijeg uvođenja eura, smatrajući to strateškim interesom Hrvatske. Taj je cilj uspješno ostvaren 1. siječnja 2023. godine, kada Hrvatska postaje članicom europodručja, a guverner Vujčić time i članom Upravnog vijeća Europske središnje banke, tijela koje donosi ključne odluke o monetarnoj politici za cijelu eurozonu. Njegov rad na čelu HNB-a obilježen je i članstvom u važnim europskim tijelima, poput Europskog odbora za sistemske rizike (ESRB) i Druge bečke inicijative, kojom i predsjeda.

Nagrade i međunarodna priznanja

Vujčićev rad i stručnost prepoznati su i na međunarodnoj razini kroz niz prestižnih nagrada. Časopis The Banker, koji posluje u sklopu Financial Timesa, 2019. godine proglasio ga je najboljim guvernerom na svijetu i najboljim europskim guvernerom. Godinu ranije, publikacija Emerging Markets (kasnije GlobalMarkets) dodijelila mu je priznanje za najboljeg guvernera u srednjoj i istočnoj Europi. Jedna od najznačajnijih nagrada stigla je 2021. godine, kada mu je Mađarska narodna banka uručila Nagradu Lamfalussy za životno djelo, ističući njegove zasluge za uspješnu integraciju Hrvatske u Europsku uniju. Još na početku karijere, 1991. godine, dobio je i nagradu “Mijo Mirković” za najbolji rad mladog ekonomista na Sveučilištu u Zagrebu.