Italija je nedavno proglasila isključivi gospodarski pojas u Jadranu. Budući da je Hrvatska isto učinila još 2021. godine, u Jadranskom moru više nema međunarodnih voda. Slovenija je stoga predložila sastanak ministara vanjskih poslova Slovenije, Italije i Hrvatske, objasnilo je danas Ministarstvo vanjskih poslova za STA.

Italija je proces proglašenja isključivog gospodarskog pojasa u Jadranu pokrenula 2020. godine, a nakon što je Hrvatska u siječnju 2021. proglasila svoj pojas, Zagreb i Rim su 2022. potpisali sporazum o njegovu razgraničenju, piše N1.

Slovenija, koja prema odluci Arbitražnog suda iz 2017. o granici s Hrvatskom nema pravo proglasiti vlastiti isključivi gospodarski pojas, tada je na trilateralnim radnim sastancima sa Hrvatskom i Italijom o suradnji u Jadranu naglasila da proglašenje gospodarskih pojaseva Hrvatske i Italije ni na koji način ne smije prejudicirati prava koja Slovenija ima prema međunarodnom i europskom pravu.

Hrvatska ne priznaje arbitražnu odluku

To je danas u odgovoru za STA ponovno istaknulo slovensko Ministarstvo vanjskih poslova, naglasivši da se prava i slobode zajamčene arbitražnom odlukom moraju poštovati. Hrvatska ne priznaje arbitražnu odluku.

Ministarstvo je naglasilo da je Slovenija, kao susjedna i pomorska država, zainteresirana za sve aktivnosti i sadržaje koji će se provoditi u tim zonama. Na slovensku inicijativu 2021. godine uspostavljena je trilateralna suradnja na području sjevernog Jadrana, u okviru koje se razmatraju pitanja ribarstva, sigurnosti, zaštite okoliša i povezivosti, osobito suradnje sjevernojadranskih luka. Slovenija je već predložila sljedeći sastanak na razini ministara vanjskih poslova sve tri zemlje.

Slovenija je također detaljno proučila prijedlog prostornog plana hrvatskog isključivog gospodarskog pojasa te je u prosincu prošle godine, u okviru prekogranične procjene utjecaja na okoliš, Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja u Zagrebu dostavila svoja stajališta, dodatna pitanja i prijedloge izmjena.

Isključivo pravo na ribolov, eksploataciju nafte i druge aktivnosti

Konvencija Ujedinjenih naroda o pravu mora (UNCLOS) iz 1982. godine državama omogućuje proglašenje isključivog gospodarskog pojasa do 200 nautičkih milja od obale. U tom pojasu država ima pravo raspolagati i upravljati živim i neživim prirodnim resursima mora, morskog dna i podzemlja, što uključuje isključivo pravo na ribolov, eksploataciju nafte i druge gospodarske aktivnosti.

Hrvatsko Ministarstvo vanjskih i europskih poslova je u srijedu uz priopćenje o provedbi talijanskog isključivog gospodarskog pojasa priložilo i kartu na kojoj je granica sa Slovenijom u Piranskom zaljevu ucrtana po sredini zaljeva, iako je Arbitražni sud većinu Piranskog zaljeva dodijelio Sloveniji.

Maloprodajno tržište

Od lidera Dalmacije do nacionalnog simbola uspjeha u maloprodaji

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Arbitražni sud je također odredio područje široko 2,5 nautičke milje kao dodir Slovenije s otvorenim morem, tzv. spoj, koji de iure ostaje hrvatsko teritorijalno more, ali u kojem Hrvatska ne smije ometati plovidbu brodova između međunarodnih i slovenskih voda niti poduzimati radnje koje bi sprječavale povezanost slovenskih voda s otvorenim morem.

Ministarstvo okoliša, klime i energetike Slovenije danas je za STA pojasnilo da redovito upućuje prosvjedne note Hrvatskoj zbog karata koje ne uzimaju u obzir arbitražnu odluku. Posljednja takva nota poslana je 8. prosinca prošle godine.