Nakon blagdana Sveta tri kralja već tradicionalno brojni građani odlaze u okolne države na skijanje, a unatoč pritiscima inflacije i od pet do deset posto višim cijenama, stručnjaci ocjenjuju kako pada interesa za uživanje u zimskim sportskim aktivnostima među domaćim stanovništvom neće biti.
Boris Žgomba, predsjednik Udruženja putničkih agencija pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) očekuje dobru skijašku sezonu.
Najpovoljnije vrijeme
“Kako ga mi zovemo, hrvatski skijaški tjedan, dakle, sedam dana nakon blagdana Sveta tri kralja, najpopularniji je termin kada hrvatski građani idu na skijanje, no dugo ga bio nezasluženo zanemarivalo Ministarstvo obrazovanja. To je većini ljudi najpovoljnije vrijeme za otići na skijanje, a uz to, odmah poslije blagdana Sveta tri kralja cijene u skijaškim centrima padaju”, kazao je Žgomba.
Zimski školski praznici počinju 24. prosinca 2025. i traju do 9. siječnja 2026., s tim da nastava počinje 12. siječnja 2026. godine. Procjene turističkih agencija i medija govore da je tijekom skijaške sezone 2025. na skijanje otišlo oko 200 tisuća hrvatskih građana, no riječ je o neslužbenoj procjeni.
Prema anketi MasterIndexa iz studenoga, tijekom ove zime gotovo 50 posto hrvatski građana planira zimsko putovanje u inozemstvo, a skijanje je isplaniralo 19 posto. Prema istoj anketi, ljubitelji zimskih radosti na putovanjima u inozemstvo troše u prosjeku oko 1465 eura, što je samo 22 eura više nego lani. Za putničke agencije fokusirane na ponudu skijaških aranžmana, školski praznici su najvažnija stavka o kojoj im ovisi posao.
“U hrvatskom tjednu smo u malo nezavidnoj situaciji zato što prodajemo samo jedan tjedan koji posve ovisi o odluci Ministarstva obrazovanja. Ljudi se ne odlučuju za skijanja oko Nove godine jer tada je najskuplje. Stoga ostajemo na jednom jedinom tjednu. Kada bi praznici bili, primjerice, u drugom dijelu siječnja, bilo bi jeftinije, dani dulji, a snijeg izgledniji”, predložila je Iva Kruhak, voditeljica skijaškog odjela u putničkoj agenciji Azur tours.
Kruhak vjeruje da bi, osim školskih praznika u vrijeme Božića i Nove godine, bilo odlično kada bih obitelji mogle otići na skijanje i u posljednja dva tjedna siječnja jer u veljači brojne druge europske zemlje poput Njemačke i Francuske imaju praznike te su u tom periodu cijene bile skuplje, a i gužve na popularnim skijalištima veće. Upitan da usporedbi cijenu odlaska na skijanje ove zime u odnosu na prošlu, Žgomba je naglasio kako je teško generalizirati, ali kako su cijene svakako pet do deset posto više.
“Djelomično je to zbog inflacije, a ne možemo tvrditi da je skijanje bitno poskupilo”, kazao je Žgomba.
Ne postoje jedinstveni službeni objedinjeni podaci s točnim cijenama aranžmana za prvi tjedan siječnja 2026. godine jer one jako variraju ovisno o agenciji, smještaju, trajanju aranžmana, udaljenosti od skijališta i razini usluge, no procjene pokazuju da u Italiji tjedni skijaški aranžmani za obitelji kreću otprilike od 990 do 2250 eura. U Sloveniji su aranžmani nešto povoljniji, s cijenama za sedmodnevni paket oko 1600 eura za obitelj. Najpopularniji odabiri su Italija i Francuska, zatim Sloveniju i Austriju, dok BiH iz godine u godinu bilježi sve veću popularnost među građanima s juga Hrvatske.
Kratki lokalni izleti
“Procjenjujem kako neće biti pada broja odlazaka na skijanje ove godine. Čak bi se moglo dogoditi povećanje upravo zbog školskih praznika u hrvatskom skijaškom tjednu”, rekao je Žgomba i dodao: “Nemojte zaboraviti još jednu važnu stvar, a to je da skijaška sezona traje od prošlog tjedna pa sve do sredine trećeg mjeseca. Imamo još dosta vremena da zainteresirani bukiraju skijaški aranžman. Teško je to danas ocijeniti, ali procjenjujem da bi mogao biti povećan broj onih koji su otišli na skijanje.”
Naglasak tradicionalno ostaje na odlazak na skijanje u inozemstvo, a iz Hrvatske turističke zajednice (HTZ) nam kažu kako najstabilnije uvjete i najdužu sezonu u Hrvatskoj nudi skijalište Platak, a slijedi Medvednica, s nešto kraćom sezonom skijanja i kompleksnijim tehničkim uvjetima uvjetovanim češćim nedostatkom prirodnog snijega.
“Jasno je kako hrvatska skijališta u pravilu ne mogu zamijeniti skijališta u alpskim destinacijama poput Austrije, Italije ili Slovenije, koje odlikuje znatno širi izbor skijališta s velikom vjerojatnošću dobrih uvjeta i znatno razvijenija skijaška infrastruktura. S druge strane, domaća skijališta u prvom će redu privući lokalno stanovništvo, željno snijega i rekreacije na snijegu, no uglavnom kroz format dnevnih izleta”, poručili su iz HTZ-a.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu