Traženje rješenja za očuvanje 3. maja, kroz privatizaciju, trenutačno je glavni fokus Vlade kad je u pitanju velika brodogradnja. No, na sam kraj godine na dnevni red doći će i pulski Uljanik, kojemu će Vlada na svojoj zadnjoj ovogodišnjoj sjednici silom prilika posvetiti pažnju. Naime, kada je početkom prošle godine tvrtka Uljanik Brodogradnja 1856 zapala u teškoće zbog blokiranog računa, u pomoć je priskočila država – Vlada je među ostalim Centru za restrukturiranje i prodaju naložila da škveru posudi 10 milijuna eura za osiguranje likvidnosti i dovršetak započetih novogradnji 535 i 537. Tim novcima deblokiran je račun i omogućen nastavak poslovanja. Osim tog kredita, škver ima i kredite Hrvatske banke za obnovu i razvoj osigurana državnim jamstvima, koji su odobreni još 2021. i 2023., zahvaljujući kojima je osigurano pokretanje poslovanja i tekuća likvidnost. Zajedničko tim kreditima jest da jednokratno na naplatu dolaze 31. prosinca 2025.

Odluka o privatizaciji

Dijelom je, a odnosi se to na kredit CERP-a, Uljanik uspio smanjiti dug, točnije otplatio je polovicu odobrenog iznosa, pa se prolongat koji po tom kreditu traži odnosi na preostalih 5 milijuna eura. U slučaju HBOR-a prvi kredit, za pokretanje proizvodnje, odobren je 2021. na iznos od 4,3 milijuna eura, a potom je odobren i kredit za financiranje gradnje 535, te dvije godine kasnije još dva kredita u iznosima od 1,3 milijuna i 1,2 milijuna eura. Prema službenom financijskom izvješću kompanije za 2024. krajem godine neotplaćeno je HBOR-u ostalo nešto više od 13 milijuna eura kredita. Vodstvo tvrtke od države je tražilo odgodu otplate na duži rok, a konačnu riječ imat će Vlada, koja takav prijedlog mora i formalno odobriti. Prema neslužbenim informacijama, za kredite HBOR-a Uljanik bi trebao dobiti još godinu dana, a preostali dug CERP-u moći će vratiti do kraja 2031.

Pulsko brodogradilište, nastalo iz nekadašnjeg najvećeg brodogradilišta Uljanik, koji je neslavno okončao u stečaju, produljenjem roka otplate kredita dobit će daha i priliku za dogovaranje novih poslova, dok se ne utvrdi stav oko moguće privatizacije i pronalaska novog vlasnika. To će direktoru Samiru Hadžiću biti i velik izazov, zna li se da je knjiga narudžbi brodogradilišta, nakon završetka gradnji 535 i 537, prazna, a trenutačno jedini ozbiljniji posao na kojemu je Uljanik angažiran je dovršetak tzv. ‘stočara’. Inače, riječ je o Uljanikovom brodu kojeg je nedovršenog prodao kupcu registriranom u Panami, a na kojemu je sada angažiran na poslovima dovršetka gradnje.

Samo pokretanje privatizacijskog postupka Uljanika planira se već duže vrijeme, a prema najavama iz CERP-a, uslijedit će nakon što se ‘odradi’ prodaja 3. maja, koja bi trebala biti, po svemu sudeći uspješno, okončana u prvom tromjesečju 2026. Samo pokretanje postupka prodaje trebala bi prema odluci Vlade iz travnja 2024. predložiti resorna ministarstva gospodarstva i financija, a prethodno za većinski 97-postotni udjel države u Uljaniku CERP treba naručiti procjenu vrijednosti. Vlada je pritom u istoj odluci ostavila mogućnost i za drugačija rješenja, i to “ovisno o budućim okolnostima”. Uz ministarstva gospodarstva i financija u tom prijedlogu rješenja za Uljanik sudjelovalo bi, pak, i Ministarstvo obrane RH. Je li to i smjer kojim će se dalje rješavati slučaj Uljanik, za sada se nitko ne izjašnjava, no vojna proizvodnja pojavljuje se kao prilika za europsku brodogradnju kojoj manjka novih poslova u ‘klasičnoj’ novogradnji. Sve članice NATO-a pokreću velike narudžbe za potrebe svojih mornarica, a budući da se za takve poslove neće oslanjati na kineske brodograditelje i da postojećih brodograđevnih kapaciteta u njihovim zemljama nedostaje, i u Puli se nadaju da će se ubaciti na to tržište. Trenutačno je svim hrvatskim škverovima u žiži posao gradnje korveti koje naručuje MORH za Hrvatsku ratnu mornaricu, a u kojoj će država dodatno vrednovati ponude koje će uključiti u proizvodnju neko od hrvatskih brodogradilišta. U Puli su, kao i ostalim brodogradilištima, posjete obavile brojne delegacije stranih brodogradilišta zainteresiran za taj posao, no osim za MORH Puljani računaju da posla za Uljanik može biti i u gradnji drugih vojnih brodova za NATO članice. Razlog je to i što je nedavno u sudskom registru u djelatnosti kojima se bavi Uljanik dopisao i gradnju vojnih brodova i prateće poslove.

Manji gubici u 2025.

Kako je protekla poslovna 2025., zasad u škveru još ne daju konkretnije prve podatke, kažu tek da će prihodi biti otprilike na razini lanjskih, ali će zbog racionalizacije rashoda gubici biti značajno manji. Lani su prihodi, inače, iznosili 12,88 milijuna eura, a financijski rezultat završio je s minusom od 1,86 milijuna eura. Tekuće poslovanje je stabilno, tvrtka nakon što je dobila CERP-ovu financijsku injekciju više nije imala problema s blokadama, uredno servisira obveze, a obavlja, kako nam je u kratkom razgovoru kazao Samir Hadžić, razne poslove gradnji sekcija, remonta i popravaka brodova, čime uz radove na ‘stočaru’ osigurava prihode za svojih 250 zaposlenih.